Slovenci – a u srcu Bosanci
28. august 2009Pokretanje i razvoj rudnika uglja „Kreka“ u Tuzli velikim dijelom je obilježen i ulogom slovenačkih stručnjaka. Branimir Souček, sekretar Udruženja građana slovenačkog porijekla u Tuzli, podsjeća kako je tokom štrajka rudara „Kreke“ 1919. godine, tadašnja uprava Rudnika pokušala slomiti štrajk dovođenjem 200 rudara iz Slovenije. Međutim, slovenački rudari su se uskoro pridružili svojim komoratima iz Tuzle u štrajku i tako je započelo jedno prijateljstvo koje traje do današnjih dana.
Uvredljiva odrednica „ostali“
Slovenci su svoje udruženje formirali u avgustu 1993. i ono je jedno od najaktivnih udruženja nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Razlog ovoga Souček vidi u naglašenom interesovanju Republike Slovenije za svoje građane izvan Slovenije. „U Sloveniji postoji direktno u Vladi jedan Ured za Slovence - direktno pod predsjednikom koji brine o Slovencima u svijetu,“ kaže Souček. „Čujte, Slovenaca ima oko dva miliona, a računa se da je oko 500.000 Slovenaca van Slovenije i činjenica je to, sad kad je Slovenija ušla u Evropsku uniju, da su ti slovenci dosta uticali i pomogli da Slovenija tako brzo uđe u EU,“ pojašnjava Souček.
Souček smatra da je odrednica „ostali“ uvredljiva i da bi u Ustavu Bosne i Hercegovine trebalo pobrojati svih 17 nacionalnih manjina. Slovenaca je u Bosni i Hercegovini, prema posljednjem popisu stanovništva, bilo oko 9.000, od toga samo u Tuzli blizu 1500. Njihov broj je međutim iz godine u godinu sve manji.
Mladi idu studirati u Sloveniju pa tamo i ostanu
Renata Kondić iz Tuzle kaže da usprkos iskušenjima u zadnjih petnaestak godina nikada nije bila ni blizu odluke da preseli u Sloveniju: „Ja sam ovdje odrasla u Bosni, živim sa ovim ljudima, osjećam se u srcu k'o Bosanka, ali moji korijeni vuku u Sloveniji. E sad, ja mislim da je neko bogatstvo imati dva državljanstva.“
Udruženje građana slovenačkog porijekla u Tuzli već godinama organizuje školu slovenačkog jezika. Mladi, međutim, vide šansu da ovo iskoriste i pronađu bolje mjesto za život, priznaje sekretar Udruženja.
„I ta djeca, koja završe tu školu slovenačkog jezika, većinom dobiju stipendiju Vlade Slovenije, gore studiraju, završe fakultete i mogu reći da se skoro niko nije ni vratio nego su dobili odmah gore pos'o, zasnovali porodice itd.,“ govori Souček.
U Udruženju Slovenaca u Tuzli kažu kako su prvih poslijeratnih godina lokalne vlasti bile spremnije da iskoriste svoje građane slovenačkog porijekla kao most za kulturnu i ekonomsku saradnju sa Republikom Slovenijom. Posljednjih godina, međutim, taj interes je sve manji, tako da udruženje radi i ima kontakte skoro isključivo sa institucijama u Sloveniji.
Autor: Samir Kahrović
Odg. urednica: Marina Martinović