Slovaci žele učiti iz ratova na Balkanu

Centar za evropsku politiku je nevladina organizacija iz Bratislave (Slovačka), koja se bavi evropskim integracijama. Ona je, zajedno sa partnerskim organizacijama iz mreže CEP (Centar evropske politike) iz BiH, Češke i Hrvatske, pripremila projekat usmjeren razvoju duha tolerancije i raznolikosti. Njegovi učesnici su ljudi koji rade sa omladinom: nastavnici, profesori i drugi.

Pročitajte i: Mladi u BiH između rata, vjere i nacije

Projekat je zvanično počeo prvog marta 2018. godine i trajat će do kraja februara 2019. godine. Finansiraju ga Evropska komisija, u sklopu programa Erasmus plus, i njemačka Fondacija Konrad Adenauer, ističe korordinator Kamil Sladek i dodaje: „Želimo učiti iz iskustava ljudi iz Hrvatske i BiH o tome šta nacionalizam i ekstremizam mogu donijeti jednoj naciji. Želimo uvidjeti koje su greške učinjene, a koje su dovele do zločina i strašnih razaranja u ovim zemljama, kako se to ne bi ponovilo", kaže Sladek.

Kako prepoznati mržnju, nacionalizam, nacionalnu netrpeljivost?

Njegov kolega Martin Križ radi u obrazovanju i pomalo zabrinuto kaže: „I kod nas u Slovačkoj ima mržnje. Vidim da se aktuelizuju korijeni nekih starih mržnji. Na žalost školski nastavni programi u Českoj i Slovačkoj se ne bave time i zbog toga hoćemo da stvorimo prostor za ove teme u neformalnom obrazovanju. Tako će se staviti akcenat na odgoj prema ljudskim vrijednostima", kaže Martin i dodaje: „Nas interesuje da čujemo priče i iskustva ovdašnjih ljudi koji su to sve doživjeli i preživjeli. Posebno nas zanima i sve ono što se poslije Titove smrti dešavalo u bivšoj zajedničkoj zemlji. Kako se tada živjelo? Šta je proizvelo toliku mržnju? Kako je sve počelo? Da li se i po čemu moglo predvidjeti da će se tako nešto desiti?", kaže Martin Križ.

Pouke iz prošlosti

Cilj ove organizacije je, kako je još rekao, nije samo da učesnici izvuku pouke iz prošlosti, već i da nauče kako prepoznati znakove nacionalne i vjerske netrpeljivosti danas. 

Pročitajte i: Teško suočavanje s prošlošću na Balkanu

Učesnici u projektu su prosvjetni radnici, nastavnici, profesori - po deset iz Češke i Slovačke, te po pet iz Hrvatske i BiH. U projektu, pored organizacija iz Slovačke i Češke, kao partnerske organizacije učestvuju još i  Evropske kuće iz Vukovara i Srebrenice te udruženje Agora iz Tuzle sa kojim dugo sarađuje Centar za evropsku politiku iz Bratislave.

„Ovo želimo da radimo kroz formu nastave, gdje će se razgovarati o iskustvima iz prošlosti i s tim ciljem ćemo posjetiti mjesta balkanskih ratova iz devedesetih godina. Smisao toga je da shvatimo šta je mržnja i kuda ona vodi. Isti je slučaj i sa nacionalizmom. Sa druge strane, želimo istaći važnost međusobne saradnje. Da bi bolje shvatili sve o čemu su pisali teoretičari. Nemoguće je naučiti ljude posredstvom nekih definicija i teorija, jer stvarna spoznaja se rađa u glavi svakog čovjeka. Zato pokušavamo stvarati uslove da kroz ono što vidimo i slušamo, gradimo svoje znanje", saglasni su Kamil i Martin.

Nastava na mjestima ratnih dešavanja

Seminari iz projekta će se održavati u Srebrenici, Vukovaru, Bratislavi i Brnu a njima će prethoditi studijska putovanja, posjete stratištima i mjestima ratnih dešavanja.

„Hoćemo da za očiglednu nastavu na terenu iskoristimo posjete stratištima i mjestima ratnih dešavanja u Hrvatskoj i BiH iz tog vremena – Vukovar, Tuzla, Srebrenica i Sarajevo. Ovo je i prilika da se rađaju nova partnerstva među pripadnicima naših naroda" kaže Sladek.

Krajnja ciljna grupa su mladi, učenici i studenti u Češkoj i Slovačkoj kojima će spoznaje stečene tokom ovog projekta prenijeti mladi, nastavnici i profesori i BiH i Hrvatske.

„Zajedno ćemo tražiti inspiraciju kako najbolje među mladim ljudima širiti svijest da se moramo boriti protiv radikalizma i nacionalizma koji uništavaju život društva. Želimo kroz razgovore razumjeti šta znače mržnja, rat i pomirenje. Ne možemo ljudima nametnuti iskustva i saznanja, ali im želimo nametnuti da razmišljaju o posljedicama toga. I da im to bude temelj za njihovo mišljenje kako, ne samo teoretski  već i pratktičnio gledati na današnje probleme u Evropi", kaže na kraju razgovora za Deutsche Welle Kamil Sladek.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android