Slovačka: Parlamentarni izbori u sjeni ubojstva | Evropa | DW | 28.02.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Slovačka: Parlamentarni izbori u sjeni ubojstva

U subotu se u Slovačkoj bira novi parlament. Na rezultat će svakako utjecati i ubojstvo istraživačkog novinara Jana Kuciaka, koje je prije dvije godine uzdrmalo zemlju.

"Samo bih vas jedno htio zamoliti: iziđite na izbore i odlučujte koristeći i glavu i srce", rekao je Josef Kuciak na jednim prosvjedima 21. veljače kada se obilježavala druga godišnjica ubojstva njegovog sina Jana i njegove zaručnice Martine Kušnirove. Oboje su ubijeni zato što je Jan, istraživački novinar portala aktuality.sk, istraživao o kriminalu u koji su bili umiješani neki slovački biznismeni. Nakon duge istrage na optuženičkoj klupi se našao poduzetnik i multimilijunaš Marian Kočner, koji je u veljači 2018. naručio ubojstvo.

"Već je sve rečeno i ja vjerujem da svako razuman sada zna, koga treba birati", kaže Josef Kuciak. Pored njega su, dok je izgovarao te riječi, stajale njegova žena kao i majka ubijene zaručnice njegovog sina. Svo troje su plakali.

Nitko nije znao...

„To ubojstvo je iz temelja promijenilo Slovačku", kaže predsjednik Instituta za javna pitanja (IVO) Grigorij Mesežnikov u razgovoru za DW. "U toku istrage se pokazalo u kojoj mjeri je mafija prodrla u sve glavne državne organe.Nitko nije znao kako si je taj čovjek (Kočner) uspeo izgraditi tako jaku poziciju u sudstvu, državnom tužiteljstvu i vladi."

Nakon ubojstva je došlo je do velikog vala prosvjeda u cijeloj zemlji. Mladi iz Inicijative za jednu pristojnu Slovačku, koja je organizirala prosvjede, smatraju da je vladajuća stranka Smer-SD stvorila takvu klimu u zemlji, u kojoj je ubojstvo bilo moguće. Oni sada žele tu stranku spriječiti da ostane na vlasti. „Rezultati istrage su bili potresni i jako su utjecali na ljude. Te se promjene sada moraju odraziti i na izborima", uvjeren je Mesežnikov.

Slowakei Demonstrationen zum 2. Jahrestag Ermordung von Jan Kuciak und Martina Kusnirova (DW/A. M. Pedziwol)

Žalosni skup: roditelji ubijenog Jana Kuciake

Prema posljednjem istraživanju javnog mnijenja Smer bivšeg premijera Roberta Fica je još uvijek na prvom mjestu, ali sa 17 posto glasova je daleko od mogućnosti da sama formira vladu. A za sada sve druge stranke tvrde da nakon izbora neće ulaziti u koaliciju sa Smerom.

Marš Običnih ljudi?

S druge strane veliki rast popularnosti bilježi stranka Običnih ljudi i neovisnih osoba (OĽaNO) koju predvodi poduzetnik Igor Matovič. Ona je sa 16,4 posto neočekivano izbila na drugo mjesto po popularnosti.

„OĽaNO postoji već devet godina i sastoji se od jedne neokonzervativne, jedne kršćanske i jedne liberalne stranke, a članovi su i neki neovisni kandidati čije se ponašanje može teško predvidjeti", objašnjava za DW Juraj Marušiak, povjesničar i politolog iz Bratislave. Osim njih, kako kaže ovaj stručnjak, tu su još i jedan ezoterik i jedna lijeva aktivistica. „Radi se dakle o jednoj vrlo heterogenoj formaciji", kaže politolog o ovoj stranci koju on više voli opisivati kao postmoderni prosvjedni pokret bez jasne stranačke strukture.

Pritom je "apsolutno isključeno" da Matovič i njegov pokret nakon izbora surađuju sa Smerom: dok ovajFica i njegovog nasljednika na čelu Smera, Petera Pellegrinija, naziva lopovima, mafijašima i nasilnicima, oni njega stalno optužuju za utaju poreza, objašnjava Grigorij Mesežnikov.

Slowakei Mordprozess ( DW/A. Marek Pędziwol )

Suđenje s glavnooptuženim poduzetnikom Marianom Kočnerom

Desnica je nepoznanica

Osim te dvije stranke šanse za ulazak u parlament imaju još četiri grupacije koje se obično nazivaju demokratskom opozicijom: Koalicija liberalnih stranaka (PS), stranka Za ljude, liberalna stranka SaS i Demokršćanski pokret KDH. Sve te stranke zajedno s OĽaNO bi u parlamentu mogle osvojiti veliku većinu mjesta.

Velika nepoznanica je međutim koliko će glasova dobiti desnoradikalna Narodna stranka Naša Slovačka (ĽSNS). Ako ona dobije više od uobičajenih 10 posto, a neke manje stranke ne uspiju prijeći izborni prag, moglo bi doći do pat situacije. Onda bi, kako smatraju poznavatelji prilika, rješenje mogla biti tehnička vlada čiji bi glavni zadatak bilo organiziranje novih, prijevremenih izbora.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android