″Sloboda stampe ″-u povodu Svjetskog dana slobode medija | Politika | DW | 02.05.2004
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Sloboda stampe "-u povodu Svjetskog dana slobode medija

Medjuanrodni dan slobode medija ,3.maj, prilika je da se u mnogim zemljama svijeta podsjeti na povrede prava slobodnog informiranja,komentira Miodrag Soric.

Novinari ostrog pera u diktaturama zive opasno.Oni se progone, prisluskuju,zatvaraju ili cak ubijeju.A sta su njihovi tzv. prekrsaji ?Oni izvjestavaju o korumpiranim politicarima ili privrednim vodjama.Oni istrazuju kako vojska muci civile.Oni javno optuzuju islamisticke propovjednike koji pozivaju na mrznju.Oni otkrivaju kako organizirani kriminal razara drustvo.

Povodom Medjunarodnog dana slobode stampe , organizacije za zastitu ljudskih prava iznose svoje tuzne bilanse:Samo u prva 4 mjeseca ove godine 13 novinara je izgubilo zivot obavljajuci posao, stotine ih je uhapseno ili napadnuto.Kao i dosada, autoritarni vladari negiraju pravo progonjenih novinara na pravednu odbranu.Bilo da je rijec o Rusiji ili drugim zemljama bivseg Sovjetskog Saveza,o vecini zemalja Afrike, Arapskog svijeta,Iranu,Indoneziji ili Kini,novinarima koji nisu poslusnici mocnika, nego se stavljaju na stranu gradjana, zivot je u opasnosti.

Argumenti totalitarnih vladara su slicni i oni uvijek iznova tvrde kako u prinicipu nemaju nista protiv demokratije i nezavisnih medija.Takve izjave se mogu cuti u predsjednickim palatama Uzbekistana, Kine ili Tunisa.Samo,dalje se tvrdi da u tim zemljama ljudi jos nisu zreli za slobodu, i doslo bi do haosa i nemira, kada bi se prepustili sebi samima.U osnovi, totalitarni rezimi se boje gubitka vlasti i zato obeshrabruju narod.

Poljednji izvjestaji medjunarodnih organizacija kao sto su " Reporteri bez granica " , " Human Rights Watch" ili " Amnesty International", potvrdjuju da i dalje dvije trecine covjecanstva zivi u zemljama ogranicene slobode misljenja i stampe.Nazalost ,nema izgleda za poboljsanjem.Nakon okoncanja hladnog rata, mnogi su se nadali da ce novinari u zemljama nasljednicama Sovjetskog Saveza imati vise slobode .No, nada se u medjuvremenu izgubila. Ne postoji ni jedna televizija u Rusiji, koja direktno ili indirektno ne hvali predsjednika Vladimira Putina.Despoti u drugim republikama slijede ovaj primjer.

Argumenti za sputavanje medija, uvijek se lako pronadju.Borba protiv medjunarodnog terorizma u medjuvremenu je stavljena u prvi plan,kako bi se domaci mediji cenzurirali.To je prije svega slucaj u zemljama arapskog govornog podrucja, poput Maroka ili Tunisa.Sloboda medija je ugrozena i u 2004. godini, bilo gdje da se pogleda.Tako u Zimbabveu , od prosle jeseni je zabranjen list " Daily News", poslejdnji neovisni dnevnik.U Kini drzavna cenzura istrazuje Internet, kako bi kriticke tekstove izbacila iz mreze.Kuba se moze pohvaliti da je zemlja u cijim se zatvorima nalazi najvise novinara, njih 30 .U Bangladesu je zabiljezeno najvise napada na novinare.

Takodjer i zapadne zemlje moraju sebi predbaciti krivicu za smrt novinara.Tako je u Iraku zivot izgubilo vise novinara, a neki samo zato sto americki vojnik nije razlikovao objektiv kamere od minobacaca.

Sta dakle uciniti?Organizacije za zastitu ljudskih prava moraju i dalje iznositi u javnost povrede slobode medija , kako bi se vrsio pritisak na rezime.Cesto se medjutim zapadne vlade angaziraju sa poluautoritarnim rezimima, bilo iz sigurnosnopolitickih ili privrednih razloga.Zalostan primjer za to su, navodno izvanredni odnosi izmedju ruske i njemacke ili kineske i njemacke vlade. No, tzv. "realpoliticari" mogu svoje zastave jos vise podizati, ali to ne znaci da hrabri novinari, borci za ljudska prava i politicki angazirani gradjani slobodnih zemalja trebaju slijediti njihov primjer. Sloboda stampe, a time i sloboda covjeka uopste ,isuvise su visoke vrijednosti , da bi se prepustile na odlucivanje cinicima na diplomatskom parketu.

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.