Slike iz života bh. ljekara u Njemačkoj | Posao u Njemačkoj | DW | 28.03.2014
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Posao u Njemačkoj

Slike iz života bh. ljekara u Njemačkoj

Mirsad Bijelić, ljekar iz Živinica, zadovoljan je statusom i poslom u Njemačkoj. Više je naučio za 26 mjeseci u klinici u Hagenu nego u BiH za 10 godina. Za mlade bh. ljekare Njemačka je idealna, smatra on.

Useljenička priča Mirsada Bijelića iz Živinica odslikava socioekonomsku problematiku današnje BiH, ali i poteškoće i perspektivu otvaranja njemačkog tržišta rada za stručnjake iz inostranstva. Ona je i počela sa prvim informacijama o mogućnosti zapošljavanja ljekara u Njemačkoj. Do tada su Bijelići živjeli život prosječne bh. porodice. U Živinicama su posjedovali kuću, Mirsad je radio kao ljekar specijalista u Domu zdravlja, na odjeljenju za hemodijalizu, supruga je bila bez posla, a dvoje djece je pohađalo osnovnu školu.

Bijelići su već 26 mjeseci stanovnici njemačkog grada Hagena. I danas njihov život u osnovnim crtama izgleda približno isto. Mirsad ponovo radi svoj posao, doduše, ne kao specijalista, već ljekar opšte prakse, supruga je nezaposlena a djeca se školuju. Oni sada žive u iznajmljenom stanu, ali je, uprkos tome, kvalitet života ove porodice znatno bolji.

„Najteže je bilo ostaviti sve što sam postigao“

Mirsad je odluku da napusti sve što je do tada postigao u BiH i rodnim Živinicama donio zbog, kako kaže, hroničnog ponavljanja egzistencijalnih problema, izostanka napretka i perspektive i brojnih frustracija zbog anomalija u bh. društvu.

Mirsad Bijelic Arzt aus Bosnien und Herzegowina Helios Klinik Hagen

Mirsad Bijelić kaže da je kvalitet života njegove porodice u Njemačkoj puno bolji

«Moja plata je bila oko 750 eura. To za četveročlanu porodicu nije dovoljno. Da bi riješili neke normalne potrebe srljali smo iz kredita u kredit. Apsurd je da jedan ljekar nakon 10 godina obrazovanja ima četiri puta manju platu od političara ili sudije», prisjeća se on razloga zbog kojih je napustio domovinu.

Najteže mu je bilo, veli, napustiti posao i sve što je do tada postigao, ali su dalekosežniji ciljevi prevagnuli. On i supruga su svojoj djeci htjeli osigurati bolje obrazovanje i izvjesniju životnu perspektivu.

Veliki rizik

Nije bilo samo teško ostaviti sve iza sebe, to je ujedno predstavljalo i veliki rizik. Mirsad takoreći uopšte nije znao njemački jezik, ali ga je, od trenutka odluke da nešto promijeni u životu, učio 5-6 sati dnevno. Uporedo je na internet stranici njemačke Savezne agencije za zapošljavanje tražio odgovarajući posao u struci. U međuvremenu je na Goethe institutu u Sarajevu položio B2 stepen njemačkog jezika, a onda se dogodilo i to da je pronašao odgovarajući oglas za posao.

"Javio sam se na oglas i napisao sam e-mail poruku dr. Georgu Niliusu, šefu Helios klinike. Poslije nekoliko dana uslijedio je njegov telefonski poziv i kada je ustanovio da mogu komunicirati na njemačkom, pozvao me da dođem na razgovor. Razgovor je trajao oko pola sata i imao je za cilj provjeru stručnog, ali i znanja jezika. Uspješno smo ga okončali i dobio sam posao», prisjeća se on.

Mirsad Bijelic und Georg Nilius Helios Klinik Hagen

Mirsad Bijelić sa šefom klinike Helios Georgom Niliusom

Potom je Mirsad Bijelić morao okončati administrativne procedure za dobijanje radne dozvole. Sada je pak morao raditi kao ljekar opšte prakse, jer se njegova specijalizacija iz BiH nije priznavala.

Nakon godinu dana rada dobio je i poziv Ministarstva zdravstva Sjeverne Rajne-Vestfalije.To je bila posljednja stepenica u novom početku skoro 50-togodišnjeg bh. liječnika u Njemačkoj.

«Bio je to ispit u trajanju od oko 40 minuta. Provjeravano je moje opšte medicinsko znanje, neurologija, farmakologija i druge oblasti. Pored toga, simulirana je situacija rada sa pacijentom, dijagnosticiranje i liječenje bolesti uz upotrebu medikamenata», pojašnjava Bijelić

Poslije uspješno završenog ispita dobio je potvrdu da u Njemačkoj ima zvanje doktora opšte prakse.

Teški počeci

Na početku je, ističe Bijelić, bilo izuzetno teško, posebno u radu sa pacijentima i to zbog poznavanja jezika. Jezik, koji se uči na kursevima, je posve drugačiji od onog koji se upotrebljava, ističe Bijelić i dodaje:

Ärzte aus Bosnien und Herzegowina in Deutschland

Mirsad Bijelić sa porodicom

«Koliko god da znaš jezik, tu je specijalni medicinski vokabular. Svi oni koji dođu morali bi vladati medicinskom terminologijom. Ja sam dnevno učio po 5-6 sati. Često bh. ljekari griješe, kada, umjesto njemačke stručne literature, koriste udžbenike iz BiH. Treba odmah uzeti literaturu na njemačkom i intenzivno učiti.»

Preseljenje iz BiH u Njemačku teško je palo i ostalim članovima porodice.

«Supruga Aiša također je morala polagati ispit njemačkog jezika, a i djeca su jako teško podnijela promjenu sredine, gubitak prijatelja i uklapanje u novi školski sistem. Kćerka je u Tuzli učila dva strana jezika, njemački i engleski, a ovdje je kao drugi strani jezik morala ispočetka učiti i francuski», kaže on.

Njemačka je velika šansa za mlade bh. ljekare

Mirsad Bijelić je, naglašava, imao sreće da su se okolnosti poklopile i da njima treba doktor i da sam ja baš u tom trenutku tragao za poslom. Atmosfera u klinici je odlična, kaže, i ljekari sa kojima radi su strpljivi i na početku su mu dosta pomagali oko procedura sa kojima se ranije nije susretao.

Njegova procjena je da bh. ljekari koji znaju jezik, a posebno oni mlađi, u Njemačkoj imaju odlične šanse. Uz dobro poznavanje jezika preporučljivo je i što više znanja u različitim oblastima i tehnologijama u medicini. Veoma važno je da oni koji žele doći znaju da početna zarada u Njemačkoj nije velika i da su najvažnije dežure, jer na osnovu njih se može zaraditi više novca za život, savjetuje on.

«Moja očekivanja su se ostvarila. Želio sam da radim u tehnički savremenoj sredini i to sam ovdje svakako uspio. Više sam naučio ovdje za 26 mjeseci nego u BiH za deset godina», ističe Bijelić, ne krijući zadovoljstvo.

Ärzte aus Bosnien und Herzegowina in Deutschland

Dr. Georg Nilius jako zadovoljan radom Bijelića

I Georg Nilius, šef klinike u kojoj Mirsad radi, zadovoljan je njegovim angažmanom i brzim savladavanjem svih tehničkih i drugih pretpostavki.

«Iskustva su pokazala da je veliki broj kolega koji dolaze veoma dobro obrazovan i pacijenti su zadovoljni tretmanom. Njemački zdravstveni sistem i kultura je nešto na što se oni moraju pripremiti. Kolegu Bijelića cijenim kao vrijednog i lojalnog ljekara koji se veoma brzo upitio u naše tehničke procedure. Sretan sam što imamo ljude poput njega», rekao je dr. Nilius u izjavi za DW.

Iskoristiti sve prednosti sistema

Njemačke zdravstvene ustanove posljednjih godina su, zbog nedostatka domaćeg kadra, zaposlile desetine hiljada ljekara iz inostranstva. Trenutno je, prema podacima Liječničke komore, oko 35.000 stranih liječnika zaposleno u njemačkim bolnicama. Najviše ih je iz Mađarske, Bugarske, Grčke, Rumunije i Sirije.

Svi oni imaju jednake šanse da napreduju u struci. I Mirsad Bijelić želi iskoristiti sve prilike koje mu se pružaju. On će, kaže, iako je zakoračio u šestu deceniju života, nastaviti proces specijalizacije, koji je počeo sa njegovim prvim radnim danom.

«Najprije ću se konsultovati sa Komorom ljekara i provjeriti da li će mi priznati jedan dio specijalizacije iz BiH. Ja sam kroz posao završio jedan dio tog procesa i vjerovatno ću provesti još dvije godine u nekoj drugoj klinici. Za to se ovdje ne mora čekati i ne trebaju vam nikakve intervencija i veze kao u BiH», kaže ovaj bh. ljekar, čija je životna priča klasični primjer odliva mozgova i pronalaska posla na njemačkom tržištu rada.


Autor: Faruk Šabanović

Odg. urednica: Jasmina Rose