Skupo, skuplje, Tokio | Politika | DW | 23.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Skupo, skuplje, Tokio

Olimpijske igre u Tokiju trebalo je da budu jeftine – tako su barem prilikom konkurisanja obećavali organizatori. Ali ništa od toga: „Tokio 2020“ bi mogle da budu najskuplje igre svih vremena, ne samo zbog korone.

Biće to najskuplje Olimpijske igre koje su ikada održane. Pritom su trku za domaćina Olimpijskih igara japanski organizatori dobili i najavljujući da će one koštati znatno manje od prethodnih igara: računali su sa 7,5 milijardi američkih dolara – stručnjaci u međuvremenu računaju sa troškovima i do 30 milijardi.

Razlozi zbog tako drastičnog rasta troškova su odlaganje početka Igara na godinu dana, kao i dodatni izdaci zbog korona pandemije. Zbog odlaganja su se troškovi povećali za tri do četiri milijarde dolara, korona mjere koštale su dodatnu milijardu dolara, procjenjuje ekonomistkinja Sajuri Širai sa Univerziteta Kejo u Tokiju. Na sve to dolazi izostanak prihoda od karata, jer će Igre biti održane najvećim dijelom bez publike, zbog loše epidemiološke situacije u glavnom gradu Japana. 

Razlozi zbog tako drastičnog rasta troškova su odlaganje početka Igara na godinu dana, kao i dodatni izdaci zbog korona pandemije

Razlozi zbog tako drastičnog rasta troškova su odlaganje početka Igara na godinu dana, kao i dodatni izdaci zbog korona pandemije

Računica od početka problematična

Ali troškovi su se znatno povećali i prije korona krize – japanski organizatori su od početka predvidjeli suviše mali budžet, uvjereni su brojni ekonomisti i stručnjaci. Olimpijske igre ne bi trebalo ništa da koštaju japanske poreske obveznike, većim njih će najvećim dijelom finansirati privatni sponzori, obećavali su organizatori.

Ekonomista i šef Njemačkog instituta za japanske studije u Tokiju, Franc Valdenberger, sumnja da će to obećanje moći da se održi. Jer dodatni troškovi su povezani sa realizacijom sportskih događaja – na primjer sa posebnim troškovima bezbjednosti i ograničenjima u saobraćaju. „Vjerovatno se očekivalo da će ti troškovi biti pokriveni prihodom sa samog takmičenja“, kaže Valdenberger. Ali bez gledalaca to neće biti moguće.

Sponzori se distanciraju

Imidž „katastrofalnih igara"više gotovo ne može da se izbjegne, kaže Valdenberger. Od Igara se distanciraju čak i veliki sponzori. Automobilski gigant Tojota, najveći sponzor Olimpijskih igara, u ponedjeljak je saopštio da njegovi predstavnici neće prisustvovati svečanom otvaranju.

To je obrazloženo zabranom prisustva publike. Ipak oko hiljadu zvaničnih i pozvanih gostiju, poput sponzora, moći će da prisustvuju svečanosti na stadionu. I u japanskoj javnosti je sve manje razumijevanja za održavanje Igara i sve je teže ostaviti pozitivan utisak, kaže jedan Tojotin portparol. Povlačenje sa svečanog otvaranja u utorak su najavili i drugi japanski predstavnici privrede – među njima i veliki sponzor Panasonik. 

I u japanskoj javnosti sve je manje razumijevanja za održavanje igara

I u japanskoj javnosti sve je manje razumijevanja za održavanje igara

Kupci stanova traže odštetu

Kada je riječ o troškovima, važan faktor je i Olimpijsko selo. Stanovi su tamo odavno prodati za vrijeme nakon Olimpijskih igara. Plan je bio da zgrade budu preuređene u luksuzne stanove. 900 stanova prodato je još prije nego što su Igre odložene. Primopredaja stanova je onda odložena na godinu dana. Kupci se sada osjećaju ostavljeni na cjedilu i očekuju isplatu odštete od građevinskih kompanija sa kojima su sklopili ugovore. Mnogi su već prodali stare stanove, kaže advokat Hironobu Todoroki. Sada moraju da plaćaju dodatne stanarine, uostalom i vrijednost novih stanova se smanjila.

Za duže korišćenje Olimpijskog sela, grad Tokio je građevinskim firmama, kao vlasnicima zgrada, platio oko četiri milijardi jena, što je oko 31 milion evra. Kupci stanova i njihov advokat smatraju da to nije legitimno, jer su stanove već odavno kupili. Oko dvije desetine kupaca obratilo se sudu – ishod je još uvijek neizvestan.

MOK vjerovatno jedini profiter

Finansijski gledano na kraju zapravo ostaje samo jedan profiter Olimpijskih igara: Međunarodni olimpijski komitet (MOK), objašnjava ekonomista Valdenberger. Jer i bez bez gledalaca na stadionima prihodi od televizijskih prenosa će biti veliki. Drugi će vjerovatno biti na finansijskom gubitku.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu