Skriveno jevrejsko blago | Panorama | DW | 24.10.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Skriveno jevrejsko blago

Još prije više stotina godina, Jevreji su iselili sa starog kontinenta Evrope na sve strane svijeta – to je danas materija za historijsko istraživanje. Odakle su došli, kuda su otišli i koje tragove su ostavili za sobom?

default

Okupljanje tokom praznika ima posebnu draž

Došli su sa istoka Središnje Evrope, iz Galicije i Bukovine, iz Austro-Ugarske, sa iberijskog poluotoka ili iz njemačkog carstva: Jevreji koji govore njemački ili jidiš, iselili su iz zemalja koje se danas nazivaju Ukrajina, Rumunija, Rusija, Poljska ili Njemačka, u sve dijelove svijeta. Među njima su bili poslovni ljudi, liječnici, zanatlije, knjižari, odvjetnici, obrtnici. No nisu uvijek odlazili dobrovoljno.

Chanukka Fest Judentum Flash-Galerie

Jevreji žive u svim dijelovima svijeta

Bježali su od antisemitizma, diskriminacije i pogroma, iz ekonomske nužde, iz nedostatka perspektive. U nadi za novim životom u sigurnosti i sa budućnošću. Njihovi ciljevi su bili Sjeverna ili Južna Amerika, Kina. Palestina, Dominikanska Republika – to je samo nekoliko ciljeva. U svojim novim domovinama su osnovali agrarne kooperative i novine, izgradili su naselja i sinagoge, bolnice, škole, banke; postali su glumci, muzičari, naučnici. I u zemljama u kojima su našli utočište su doživljavali antisemitizam koji bi uvijek iznova nikao.

Tradicija, nošnja

Svi ti ljudi, kaže Elke Kotovski (Kotowski), nisu ponijeli samo kofer sa svojom ličnom imovinom. „Iz Njemačke su također ponijeli svoje tradicije, zanatske vještine, nošnju, recepte. To se održalo u obiteljima, i prenoslilo se s generacije na generaciju. No obično potomcima uopće nije jasno, odakle sve to dolazi.“ Elke Kotovski želi slijediti te tragove, otkriti šta je ostalo od doseljenih kultura, te kako su se povezale sa kulturama novih domovina. „Kultura i identitet“ je naziv velikog projekta, koji ova historičarka vodi u Mozes Mendelson (Moses Mendelssohn) centru u Potsdamu, koji se bavi njemačko-jevrejskim kulturnim naslijeđem širom svijeta.

No ima još toga za otkriti. „Na tavanima, u podrumima, u sanducima i ormarima često se nalaze prava blaga. Ostavštine, fotografije, pisma, dnevnici iseljenika su blaga koja se moraju shvatiti, jer nam daju informacije o životu jevrejskih migranata prije i poslije njihovog iseljenja. Jednostavno bi bilo šteta, kada bi ove stvari završile na smeću,“ kaže historičarka. I neobične stvari se nekada nasljeđuju: „U jedan Kibuc u Izraelu jedna porodica iz Njemačke je donijela četiri vrste metlii! Takve metle su nakon toga decenijama postojale u Kibucu.“

Istrage širom svijeta

Kerzenschein und fröhliches Beisammensein an Chanukka

U svoje nove domovine ponijeli su razne običaje

Istraživački projekt želi sačuvati od zaborava ovo širom svijeta rasuto kulturno naslijeđe i želi što više toga opaziti, razumijeti i sačuvati, kaže Elke Kotovski. I u pojedinačnim biografijama ima mnogo toga vrijednog istraživanja: „Istražujemo širom svijeta“. Stoga su se historičari iz Potsdama povezali s ljudima: Njemačke ambasade u 60 zemalja svijeta su uključene; one uspostavljaju prve kontakte, dobavljaju imena i inicijative. Uz to treba da dođu još mnoge manje i veće institucije na lice mjesta – muzeji, historijske radionice i kulturne udruge, mediji, univerziteti. „Sigurna sam da se svugdje nešto može naći“, vjeruje Elke Kotovski. Fokus je izabran opsežno. Julius Šeps (Schoeps), direktor Moses-Mendelson centra kaže: „Pažnja nije samo usmjerena na emigraciju tokom nacionalsocijalizma, već treba posmatrati i iseljenja Jevreja, koji su govorili njemački jezik od 18. stoljeća pa nadalje.“

Privući pozornost

Projekt je za početak ograničen na dvije godine. Finansijski će ga podržavati ministar za kulturu i medije. Za početak će u Berlinu biti održana velika, međunarodna znanstvena konferencija. Stručnjaci iz Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Izraela, Latinoamerike i Austrije će razmijeniti svoja saznanja, diskutirati o njemačko-jevrejskoj literaturi i muzičkoj tradiciji, ulozi emigracije jevrejskih poduzetnika, o pitanjima identiteta i samorazumijevanja. Time odgovorni za projekt svoju namjeru žele predstaviti javnosti, da je upoznaju i u zemljama poput Poljske, Ukrajine i Rusije, gdje istraživanje jevrejskog kulturnog naslijeđa još nije zapravo ni počelo.

Autori: Cornelia Rabitz/Denis Toskić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić