Skinuta ploča s Karadžićevim imenom: ″Čvrsta ruka″ rješenje za BiH? | Politika | DW | 11.12.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Skinuta ploča s Karadžiäevim imenom

Skinuta ploča s Karadžićevim imenom: "Čvrsta ruka" rješenje za BiH?

Prvi odlučniji "pritisak" međunarodne zajednice urodio je plodom. Sa studentskog doma na Palama uklonjena je ploča s imenom Radovana Karadžića. Da li je "čvrsta ruka" međunarodne zajednice rješenje za BiH?

Međunarodna zajednica koja je i nametnula Dejtonski ustav BiH, mora reagirati tamo gdje država nema ingerencije, ocjenjuju analitičari tumačeći uklanjanjeploče sa imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama, ratnoj prijestolnici "bosanskih Srba".

Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko nedavno je zaprijetio lideru Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradu Dodiku evropskim sankcijama ako ploča sa imenom Radovana Karadžića ne bude ukonjena sa javne institucije. Postavljanje ploče u vrijeme dok se protiv prvog predsjednika Republike Srpske (RS) vodio sudski postupak, smatralo se "populističkim" potezom Milorada Dodika, no preživjele žrtve zločina koje su počinili Karadžić i njegovi saučesnici nisu imale razumijevanja za takvu vrstu populizma.

Tabla kao sredstvo "zabrinjavajućih i zakulisnih radnji"

"Ne vjerujem da je ploča s imenom ratnog zločinca uklonjena iz moralnih pobuda. Prije će biti da je ovdje riječ o pritisku međunarodne zajednice i Inzkovoj prijatnji sankcijama. Kad god ih neko na taj način natjera, oni su poslušni", kaže predsjednica Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepe" Munira Subašić. 

Uklanjanje ploče zatražila je i kćerka Radovana Karadžića Sonja Karadžić-Jovičević. "Politički je naivno i kratkovido vjerovanje da je tabla sa imenom Radovana Karadžića na studentskom domu u Palama stvarni i jedini razlog posljednjih dešavanja. Tabla je samo sredstvo zabrinjavajućih zakulisnih radnji...", rekla je Karadžić-Jovičević.

Urteil gegen Radovan Karadzic in Den Haag

Postavljanje table na Palama bila je uvreda za preživjele i porodice žrtava Karadžićevih zločina

Slavo Kukić: "Plemenske kabadahije razumiju samo logiku sile"

Zasluge za uklanjanje ploče sa imenom ratnog zločinca sa javne institucije analitičari pripisuju prvenstveno Inzkovoj prijetnji, ali i "povoljnijim" međunarodnim okolnostima. Vjeruju da bi uloga međunarodne zajednice, oličena u OHR-u (Uredu visokog predstavnika) i drugim institucijama mogla biti ojačana nastupanjem administracije novog američkog predsjednika Josepha Bidena, koji dobro poznaje balkanske prilike, posebno situaciju u BiH.

"Bosanskohercegovačke plemenske kabadahije su prvih deset godina provedbe Daytonskoga sporazuma pokazale kako sliježu ramena pred logikom sile. I zahvaljujući tome je BiH prvih deset poslijeratnih godina imala stalnu uzlaznu liniju. Onog časa kad se svijet, SAD (Sjedinjene Američke Države) prije svega, okrenuo drugim neuralgičnim svjetskim točkama, očito zbog procjene da je ovdje ostvaren minimum pretpostavki za samostalno upravljanje zemljom, širom su otvorena vrata ponovnom dizanju glave onih koji su još uvijek živjeli u nadi kako bi u takvim uvjetima mogli dovršiti ono što im je bio i temeljni ratni cilj", kaže za DW akademik Slavo Kukić.

Der Hohe Repräsentant für BiH Valentin Inzko

Pritisak međunarodne zajednice na političke čelnike trebao bi biti usmjeren ka kreiranju puta BiH ka EU, smatraju analitičari

Povratak bonskih ovlasti za opće dobro u BiH

Prema njegovim riječima, svijet je konačno shvatio da će morati primjeniti sredstva koja je koristio i do 2005. godine, uključujući i bonske ovlasti, ukoliko želi dati ključan doprinos upostavi trajne stabilizacije BiH.

"I na primjeru studentskoga doma na Palama se pokazuje kako je i sam osjećaj takvog zaokreta međunarodne zajednice bio dovoljan za promjenu taktike balkanskih kabadahija. Za sada, reagira Dodik. No, ne sumnjam da će ušima klepnuti i ostali, Čović posebice. I stoga molim Boga da svijet takve namjere pokaže u još otvorenijoj formi - uključujući i mogućnost stavljanja izvan snage partija koje svoju moć grade na nacionalizmu, mržnji i netrpeljivosti, jer jedino to može dovesti do drugačije, funkcionalne BiH", zaključuje Kukić.

"Autogol" Dodika i Čovića pred Vijećem sigurnosti UN-a

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo smatra da bi eventualni pritisak međunarodne zajednice na političke čelnike trebao biti usmjeren ka kreiranju puta BiH ka Evropskoj uniji (EU). On vjeruje i da je nedavni istup nacionalnih lidera Milorada Dodika i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragana Čovića pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) "otvorio prostor" za aktivnije djelovanje međunarodne zajednice. Tada su iznesene neprimjerene kvalifikacije i neosnovane optužbe na račun visokog predstavnika Valentina Inzka. Takav istup, posebno Milorada Dodika, osudila je većina ambasadora država članica Vijeća UN-a, dok su ambasadori Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država pružili nedvosmislenu podršku šefu OHR-a.

Pogledajte video 32:39

Inzko za DW: "Dayton 2.0 će sigurno doći"

"Prostor koji se otvorio nastupom Dodika i Čovića pred Vijećem sigurnosti, međunarodna zajednica može iskoristiti da ponovno testira upotrebu ovlasti visokog predstavnika, u prvom redu po pitanju zakona o zabrani negiranja genocida. Pored toga, tu je i pitanje Izbornog zakona koji treba da u sebi inkorporira zahtjeve sadržane u presudama Evropskog suda za ljudska prava, a ne da dovede do daljnje etnizacije izbornog sistema i države", kaže Turčalo.

Biden dolazi

Analitičari ocjenjuju da je podrška OHR-u, ali i drugim institucijama međunarodne zajednice u BiH, postala konkretnija nakon signala iz Washingtona da bi se nova američka administracija na čelu sa Josephom Bidenom mogla aktivnije uključiti u rješavanje bosanskohercegovačkih pitanja. Podsjećaju da Daytonska BiH ima ugrađene sisteme zaštite "vitalnih nacionalnih interesa", ali ne i mehanizme za otklanjanje blokada. Zato se već godinama ne provodi presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci", dok su korupcija i jačanje ekstremnih desničarskih organizacija "rak rana" bosanskohercegovačkog društva.

Turčalo, međutim, ne očekuje da će Bidenova administracija staviti Bosnu i Hercegovinu u vrh svojih strateških prioriteta. "Ono što će se pak promijeniti sa novom američkom administracijom u kojoj značajan broj ključnih osoba, počevši od samog predsjednika, odlično poznaje regiju, jeste da će to olakšati djelovanje drugim akterima na terenu. Pritom mislim na EU pa i Ured visokog predstavnika, ali pod uvjetom da ključne zemlje Unije, poput Njemačke, pokažu manje neodlučnosti kada je u pitanju vršenje pritiska na destruktivne političke aktere do nivoa njihove potpune izolacije, kroz ekonomske sankcije i ograničavanje putovanja u Uniji", naglašava Turčalo.

Niederlande Den Haag - Radovan Karadzic vor Strafgerichtshof

Ignorantski odnos međunarodne zajednice prema ratnim zločinima i suočavanju s prošlošću je doveo do glorifikacije ratnih zločinaca poput Karadžića

Dugodišnja "iluzija" međunarodne zajednice

Magistrica političkih nauka iz Banjaluke Tanja Topić kaže da je vjera međunarodne zajednice u zrelost domaćih političara i njihovu spremnost da preuzmu odgovornost za procese u državi bila "iluzija".

"Kao rezultat te naivnosti dobili smo jedan bezobrazan i ignorantski odnos posebno kada govorimo o ratnim zločinima i suočavanju s prošlošću. I godinama je taj odnos prepuštanja uloge domaćim vlastima bio isplativ lokalnim liderima jer su radili šta su htjeli. Istovremeno, prelazak iz 'dejtonske' u 'briselsku' fazu umanjio je korištenje bonskih ovlasti čime je otpočelo omalovažavanje i potcjenjivanje OHR-a. Kako nisu primjenjivane ozbiljne sankcije, domaći političari su se ušuškali u bahatost", kaže Tanja Topić.

Sagovornica DW-a zaključuje da su prijetnje sankcijama, uključujući zabranu putovanja u EU i eventualno blokiranje računa "ozbiljno zabrinule" ovdašnje političare koji sada drugima prepuštaju da ih izvlače iz "živog blata", kako je to za Milorada Dodika učinila kćerka Radovana Karadžića - Sonja.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!