1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sjeverodonjeck: što treba znati o opkoljenom gradu u Donbasu

Roman Gončarenko
5. juni 2022

Nakon lučkog grada Mariupolja, Sjeverodonjeck je još jedan veliki industrijski centar u istočnoj Ukrajini oko kojeg se vode ogorčene borbe. Proruski separatizam tamo se po prvi put manifestirao još prije dvadeset godina.

https://p.dw.com/p/4CFED
Ukraine Krieg I Sjewjerodonezk
Foto: Alexander Reka/ITAR-TASS/IMAGO

Nepuna dva tjedna nakon što su se posljednji ukrajinski vojnici u Mariupolju predali, nadajući se razmjeni zarobljenika s ruskom vojskom, Ukrajina bi mogla izgubiti i drugi veliki centar Donbasa, grad Sjeverodonjeck. Prema izvještajima, ulične borbe se već vode i ruski vojnici su u međuvremenu prodrli do centra grada.

Sjeverodonjeck i susjedni Lisičansk su posljednji veliki gradovi u Luhanskoj oblasti koji su još uvijek pod kontrolom Kijeva. Prema navodima ukrajinskog vojnog zapovjedništva, Rusiji je trenutno cilj zauzimanje Sjeverodonjecka. Ukrajinske snage koje brane to područje sada riskiraju da budu opkoljene kao u Mariupolju.

Centar ukrajinske kemijske industrije

Prije rata je Sjeverodonjeck imao nešto više od 100.000 stanovnika. Grad je nastao u sovjetsko vreme, u blizini kemijske tvornice Azot, najveće u Ukrajini. Novi grad, na granici Luhanske, Donjecke i Harkovske oblasti, ime je dobio pedesetih godina prošlog stoljeća po rijeci Severski Donjec.

Ukraine-Krieg - Sjewjerodonezk
Grad je do izbijanja sukoba bio jedan od industrijskih centara UkrajineFoto: Unbekannt/GROUPDF/APA/dpa/picture alliance

Vlasnik tvornice Azot je oligarh i medijski magnat Dmitro Firtaš, koji od 2014. godine živi u Austriji. Zbog sumnje na korupciju, Firtašu prijeti izručenje SAD-u. Njegova tvrtka u Sjeverodonjecku prvenstveno proizvodi umjetno gnojivo, najvećim dijelom za izvoz.

Posljednjih godina, zbog sukoba u Donbasu, tvornica Azot je, poput mnogih drugih u toj regiji, često prekidala proizvodnju. U Sjeverodonjecku ima i drugih kemijskih pogona. U susjednom Lisičansku nalazi se i rafinerija nafte. Ona je nekada pripadala ruskim biznismenima, ali već dugo ne radi.

Separatizam u Donbasu

Sjeverodonjeck je poznat i po tome što je prije dvadeset godina tamo bio prvi pokušaj podjele Ukrajine. U gradu se 28. studenoga 2004. godine sastao takozvani „Sveukrajinski kongres zastupnika svih razina", na kojem su prije svega sudjelovali predstavnici proruske Stranke regije.

Ta stranka je nastala u Donbasu i dominirala je regijom. U doba prozapadne „narančaste revolucije" prijetila je proglašenjem autonomije s Harkovom, kao svojim centrom. Autonomija je trebala obuhvatiti osam istočnih i južnih ukrajinskih oblasti, kao i Krim i Sevastopolj. 

Ukraine Krieg I Sjewjerodonezk
Prije rata je Sjeverodonjeck imao nešto više od 100.000 stanovnikaFoto: Alexander Reka/ITAR-TASS/IMAGO

Na kongresu je govorio i tadašnji gradonačelnik Moskve Jurij Luškov, koji je kao mladić radio u tvornici Azot. Kasnije je čak proglašen počasnim građaninom Sjeverodonjecka, iako su mu ukrajinske vlasti još tada, zbog separatističkih izjava o Sevastopolju, zabranile ulazak u zemlju.

Inicijatori „Sveukrajinskog kongresa" 2004. godine su ostali na prijetnjama. Međutim, mnogi promatrači taj sastanak vide kao prvi, neuspjeli pokušaj formalnog političkog raskola u Ukrajini.

Drugi pokušaj je uslijedio deset godina kasnije, tokom proljeća i ljeta 2014. godine. Nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, naoružani lokalni separatisti, zajedno s kozacima koji su došli iz Rusije, zauzeli su tri susjedna grada Sjeverodonjeck, Lisičansk i Rubižne.

U drugoj polovici srpnja 2014. ukrajinska vojska je oslobodila regiju. Sjeverodonjeck je postao regionalni centar vojno-civilne administracije. Iz Luganska su se tamo preselile razne institucije i fakulteti. Sada su se ponovo preselili, ovoga puta u zapadnu Ukrajinu.

Ukraine | Kämpfe um Sjewjerodonezk
Sjeverodonjeck predatavlja strateški važno područje u ratu u Ukrajini Foto: Aris Messinis/AFP

Strateški značaj Sjeverodonjecka

Sjeverodonjeck i susjedni Lisičansk strateški su veoma važni, jer je taj dio Donbasa veza s ostalim ukrajinskim područjima. Glavni fokus je na auto-cesti koja povezuje Lisičansk s Bahmutom u Donjeckoj oblasti. Ukrajinska vojska se preko njih snabdijeva, a donedavno su tim putem bili evakuirani civili. No zbog granatiranja taj put se sada smatra suviše opasnim.

Zauzimanje Sjeverodonjecka i Lisičanska ruskoj vojsci bi omogućilo dolazak do administrativne granice regije. Odatle bi onda mogla napredovati dalje na zapad, prema Kramatorsku, drugom administrativnom centru u Donjeckoj oblasti. Kramatorsk je jedan od posljednjih velikih industrijskih gradova u Donbasu koji je još uvijek u potpunosti pod kontrolom Kijeva.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu