1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sjeverni tok: Putinova duga ruka do njemačke politike?

Sabine Kinkarc
7. mart 2023

Gas više ne stiže iz Rusije u Njemačku – ali još nije pronađen odgovor na pitanje do koje mjere je Kremlj uticao na njemačku politiku na osnovu gasovoda Sjeverni tok.

https://p.dw.com/p/4OKiv
Deutschland Sassnitz Mukran auf Rügen | Hafen | Thema Nord Stream 2 Druckabfall
Foto: Stefan Sauer/dpa/picture alliance

Činovnica finansijske institucije u jednoj njemačkoj fondaciji pronalazi poreske papire o donaciji iz Rusije u visini od 20 miliona evra. U njenoj kancelariji svi traže te dokumente i ne mogu da ih nađu. Ona uzima papire sa sobom i kod kuće ih spaljuje u kaminu.

Liči na scenario za kriminalistički film, ali to se zaista dogodilo u proljeće 2021. na sjeveroistoku Njemačke. Spaljeni su dokumenti Fondacije zaštite klime i okoline za pokrajinu Meklenburg – Prednja Pomeranija. Tamo se završavaju oba gasovoda Sjevernog toka koja su u jesen 2022. oštećena u eksploziji.

SAD su htjele da zaustave gradnju

Početkom 2021. socijaldemokratska premijerka pokrajine Manuela Švezig snažno je pogurala osnivanje te fondacije. Vašington je u to vrijeme prijetio sankcijama ako se završi Sjeverni tok 2.

Deutschland Lubmin | Ministerpräsidentin Manuela Schwesig besucht amAnlandestation für Nord Stream 2
Manuela ŠvezigFoto: Jens Büttner/dpa/picture alliance

„Ta fondacija je imala skriveni zadatak. Umjesto da zaštiti klimu, trebalo je da po svaku cijenu pusti u pogon Sjeverni tok 2, da zaobiđe moguće sankcije i utaba put za poslove ruskog državnog koncerna Gasprom“, kaže generalni sekretar demohrišćana (CDU) u Bundestagu Mario Čaja.

To što Čaja priča nije bilo sporno ni u njegovoj partiji, koja je tada bila koalicioni partner socijaldemokrata u toj pokrajini i koja je glasala za osnivanje fondacije. Danas u CDU priznaju da su pogriješili.

Više gasovod nego zaštita klime

Prema statutu Fondacije, ona je mogla da osnuje svoju komercijalnu firmu. U prvom nacrtu statuta bilo je čak navedeno da bi se ta firma bavila „prvenstveno završavanjem Sjevernog toka 2“. Ta verzija je promijenjena, rečenica izbačena, ali je zadatak ispunjen.

Fondacija je preuzela gradnju gasovoda, dodjeljivala poslove i angažovala 80 kompanija kao podizvođače. Kupila je i brod „Blue Ship", koji je polagao cijevi na morsko dno. Osim toga, Fondacija je postala suvlasnik kompanije za preprodaju brodova, kupovala je mašine i opremu. Obim poslova iznosio je 165 miliona evra.

Infografik Karte Nord Stream 2 EN
Sjeverni tok 2

Dvadeset miliona evra iz Rusije bez protivusluge?

„Fondacija nije imala drugi cilj osim da u svojstvu generalnog preduzetnika Kremlja bude Putinova produžena ruka i da pripremi teren za poslove ruskog državnog koncerna“, izjavio je Čaja u Bundestagu i dodao da je to jedini razlog ruskog finansiranja Fondacije.

I njemački liberali (FDP) vide to na isti način. „Ko stvarno vjeruje u to da je Gasprom prebacio Fondaciji 20 miliona evra da bi se napravili zasadi morske trave na dnu Baltičkog mora? Niko u to ne vjeruje“, kaže poslanik FDP u Bundestagu Hagen Rajnhold, koji je inače iz pokrajine u kojoj je Fondacija osnovana. Rajnhold je dodao da je centralno pitanje: kakva su bila očekivanja Kremlja povezana s tim iznosom?

Premijerka pod pritiskom

Premijerka Švezig i dalje insistira na tome da je novac bio namijenjen javnom dobru i takvim ciljevima kao što su zaštita okoline i klime. Ali, pisanog traga nigdje nema – to je premijerka dogovarala u četiri oka sa šefom projekta Sjeverni tok 2 Matijasom Varnigom.

On je živopisna figura. Bivši pripadnik istočnonjemačke Državne bezbjednosti – Štazija, decenijama je blizak s ruskim predsjednikom Putinom. Pretpostavlja se da se znaju iz vremena kada je Putin radio za KGB u Drezdenu. Poslije propasti DDR-a Varnig je postao jedan od najuticajnijih njemačkih menadžera u Rusiji, bio je član nadzornih odbora brojnih njemačko-ruskih firmi i banaka.

Gasovod do državne kancelarije

O čemu su se dogovarali pokrajinska premijerka i Varnig koji je radio po ruskom nalogu? Poslanik liberala u Bundestagu Mihael Kruze smatra da Vladimir Putin sa Sjevernim tokom 2 nije gradio samo gasovod. „Očito mu je pošlo za rukom da izgradi gasovod kroz koji teku lažne vijesti, propaganda, laži i prijetnje. Ti gasovodi očigledno dopiru i do državne kancelarije u pokrajini Mekleburg – Prednja Pomeranija."

Premijerka Švezig pokušavala je da pokrene Sjeverni tok 2 sve do ruskog napada na Ukrajinu. Zašto se toliko grčevito držala tog projekta i onda kada je savezna vlada u Berlinu od njega odustala? Možda zato što je znala da će od 20 miliona evra, pola završiti u pokrajinskom budžetu?

Deutschland Chef von Nord Stream 2 Matthias Warnig
Matijas VarnigFoto: Alexander Demianchuk/TASS/dpa/picture alliance

Premijerka je prije političke karijere završila fakultet finansijske uprave. Radila je najprije za finansijsku policiju, a potom i za Ministarstvo finansija. Morala je znati da novčani poklon ostaje neoporezovan samo ako je svrha iz oblasti javnog dobra pismeno obrazložena. Bez tog papira porez mora da se plati, jer je novac mogao da se koristi i za komercijalne zadatke Fondacije kao što je gasovod.

Ruske pare za njemački budžet?

Da li je to bio plan koji su slijedili Švezig i Varnig? To bi značilo da je ruski novac bio namijenjen njemačkoj državnoj blagajni. Švezig je izjavila da nikada nije bilo razgovora o porezu na poklonjenu sumu.

U Anketnoj komisiji pokrajinskog parlamenta pokušavaju da razjasne i tu stvar. Ali, posao im tapka u mjestu. Poslanici dobijaju mnoga dokumenta sa zacrnjenim redovima. Generalni sekretar demohrišćana Čaja govori već o „trikovima, zavaravanju i zataškavanju“.

Činjenica je da je Manuela Švezig po izbijanju rata u Ukrajini htjela da se što prije otarasi Fondacije. Marta 2022. izjavila je da je Fondacija rasformirana, a njen kapital prebačen u Ukrajinu. Ali, to se nije desilo sve do sada. Predsjedavajući Fondaciji svim snagama se bori protiv toga i podnio je tužbu protiv poreza na poklon koji je odredila Poreska uprava.

Panika u Poreskoj upravi

Time smo opet stigli do poreske deklaracije Fondacije, koja je mjesecima čamila neobrađena da bi naposlijetku bila izgubljena. Ustanovljeno je da je bila pogrešno arhivirana.

Kada je nadležna činovnica slučajno pronašla izgubljena dokumenta, uplašila se da će uslijediti kazna. Rekla je da je reagovala u panici i spalila te papire. Kasnije su joj istrazi povjerovali, jer je ta dvadešestogodišnjakinja odmah poslije spaljivanja dokumenata sve priznala šefici. Uključio se i državni tužilac, a protiv odgovorne osobe je pokrenut disciplinski postupak.

Ali, priča ima i političke posljedice.

Afera generiše pritisak

Premijerka Švezig kaže da je tek nedavno saznala za spaljena dokumenta i to iz medija.

„Ko u to vjeruje, neka vjeruje. Ja ne vjerujem“, kaže demohrišćanski političar Mario Čaja. „Premijerka koja u svojoj zoni uticaja skoro sve drži na kratkom povocu, kako bi sve imala pod kontrolom, nije znala ništa o svemu tome, nisu je informisali, ni njen ministar finansija, ni ministar pravosuđa?“

Švezig to ne uznemirava: „To smatram korektnim, jer premijer nema šta da traži u predmetima finansijske policije i tužilaštva, to se nekoga na mjestu premijera i ne tiče“, uzvratila je premijerka na njemačkoj televiziji. Voditeljka ju je potom pitala da li bi to ponovila pod zakletvom i – nije dobila odgovor.

Ipak će morati da odgovori, najvjerovatnije pred anketnim odborom Bundestaga. Premijerku Manuelu Švezig prošlost ne pušta na miru.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu