Sjeverna Makedonija: nova vlada stari problemi
20. august 2020
Velike nade polagane su u vladu koju su u maju 2017. – nakon desetogodišnje vladavine nacionalističke VMRP-DPMNE i premijera Nikole Gruevskog – formirale Socijaldemokrate (SDSM) i etnički najveća albanska partija u Sjevernoj Makedoniji. Danas međutim, više od tri godine kasnije, vijest da će te dvije partije nastaviti da vladaju dočekuje se u Sjevernoj Makedoniji s pomiješanim osjećanjima. Može se reći da je razočaranje veće od optimizma.
Do dogovora je došlo mjesec dana nakon što je SDSM odnio pobjedu na izborima, ali ipak bez dovoljno osvojenih poslaničkih mandata da samostalno formiraju vladu. Socijaldemokrate Zorana Zaeva osvojili su 46 poslaničkih mjesta i zajedno sa DUI (15 mandata) imaju tijesnu većinu u Parlamentu koji broji 120 članova.
Prinudna koalicija
Ali nije samo tijesna parlamentarna većina nagovještaj buduće nestabilnosti i nesigurnosti. Generalno razočaranje javnosti vladom i pandemija korona-virusa rezultirali su najnižom izlaznošću na izbore u istoriji te zemlje.
„Država će nastaviti da bude bezbijedna, zaštićena, progresivna i uspješna“, rekao je Zaev u utorak (18.8.) kada je na zajedničkoj konferenciji s liderom partije DUI, Alijem Ahmetijem objavio da je postignut dogovor. Ahmeti, nekadašnji gerilski borac, čija partija zastupa manjinu etničkih Albanaca u Sjevernoj Makedoniji, svoje zadovoljstvo izrazio je na sličan način. To je potpuni zaokret, s obzirom na to koliko su se međusobno napadali tokom predizborne kampanje.
Pohvale iz inostranstva, kritike iz zemlje
Ipak, prethodne tri godine nisu bile samo loše. Koalicija predvođena Zoranom Zaevim postigla je istorijski dogovor sa susjednom Grčkom i Bugarskom, dodajući riječ svom imenu „Sjeverna“. To je zemlji otvorilo put ka punopravnom članstvu u NATO, a otpočeli su i pristupni pregovori sa Evropskom unijom. Istovremeno, iako su neke unutrašnje reforme sprovedene, to je još daleko od onog što je zemlji potrebno u smislu vladavine zakona, reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije.
I dok je Zaev dobijao pohvale na međunarodnom nivou, kod kuće se suočavao sa salvama kritika desnice iz VMRO koja je, nakon promjene imena države, smatrala da je zemlji ukraden nacionalni identitet. I liberali su bili nezadovoljni – sporim tempom reformi.
Premijer Albanac?
S obzirom na to da nije uspio da pronađe balans između dva tabora u žestoko podijeljenom društvu, Zaev je tokom kampanje odlučio da se suprotstavi nacionalističkom narativu oko promjene imena tako što je branio sporazum, a istovremeno krivicu za neuspjele reforme u zemlji prebacivao na DUI. Na to je DUI odgovarao nacionalističkom agendom zahtjevajući da u narednom sazivu vlade premijer bude Albanac.
Nedjelje komplikovanih pregovora ipak su okončane kompromisom. Zaev će preuzeti funkciju premijera, ali će se posljednjih sto dana prije narednih izbora koji bi trebalo da se održe 2024, povući sa funkcije i predati je partiji DUI. Sporazum teoretski zvuči dobro, ali praktična implementacija otvara mnoga pitanja.
Proevropski put neće biti ugrožen
Riječ je o kombinacija koristi i potrebe. Skorašnja istorija odnosa dviju partija, kao i sam koalicioni sporazum, sugeriše da će obje prije ili kasnije potražiti pogodnije partnere u parlamentu.
U očima Socijaldemokrata, DUI nije sklon da istinski podrži i pogura reformsku agendu vlade kojom bi se otvorile mogućnosti punopravnog članstva u Evropskoj uniji. S druge strane, DUI vidi Zaeva i njegovu politiku „jedno društvo za sve“ kao opasnost za unapređivanje etničkih prava Albanaca, a sebe vidi kao njihovog zaštitnika.
Iako proevropski put zemlje neće biti ugrožen ni po jednom scenariju, interne prepirke i nekompatibilnost vladajućih stranaka mogli bi da rezultiraju brzim raskidom koalicije – možda i prije lokalnih izbora planiranih za jesen sljedeće godine.