Sjeverna Koreja odbija stranu pomoć | Politika | DW | 18.08.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Sjeverna Koreja odbija stranu pomoć

Katastrofalne poplave i koronavirus dodatno su ugrozili gospodarstvo Sjeverne Koreje. A to otežava pozitivno predstavljanje tamošnjeg režima uoči važnog jubileja.

Kim Jong-un

Kim Jong-un

Kad apsolutni vladar tako otvoreno govori o problemima, onda je jasno da se problemi zacijelo više ne mogu skrivati od javnosti. Sjeverna Koreja se nalazi pred dva izazova, izjavio je predsjednik Kim Jong-un na sastanku Politbiroa Radničke stranke u četvrtak (13.8.2020.): to su „protuepidemijsko djelovanje“ protiv Covida 19 i „neočekivane iznenadne prirodne katastrofe“. Predsjednik države je pozvao državni aparat da „ove dvije krize istovremeno svlada".

Ono što Kim nije izgovorio jesu velike štete od dvostruke krize, koje tamošnje gospodarstvo opterećuju pored sankcija Ujedinjenih naroda. Granicu prema Kini Sjeverna Koreja drži zatvorenom već od sredine siječnja. Snage sigurnosti sprečavaju i krijumčarenje preko granične rijeke Yalu kako u tu zemlju ne bi dospjela zaraza Covidom 19. Službeno do sad u Sjevernoj Koreji nema ni jednog jedinog slučaja zaraze. Ali, državni zdravstveni sustav se ne bi mogao nositi sa širenjem epidemije. Nema kreveta, aparata, lijekova.

Presušila vanjska trgovina

Zbog izolacije ne funkcionira opskrba stanovništva, jer brojna roba na sjevernokorejskom privatnom tržištu potječe iz Kine, a brojne žene zarađuju dodatno na tom tržištu. Uvoz iz Kine je u prvom polugodištu ove godine prema procjeni Korejskog instituta za ponovno ujedinjenje u Seulu pao za dvije trećine na 380 milijuna dolara. Istovremeno je izvoz u Kinu, na koju otpada 90 posto vanjske trgovine, smanjen za 75 posto na oko 27 milijuna dolara.

Poplave na jugu i zapadu zemlje, gdje se prije svega uzgaja riža, otežale su državnu opskrbu hranom. Najsnažnije monsunske oborine u posljednjih nekoliko desetljeća, koje su uz to trajale 50 dana, preplavile su gotovo 40.000 hektara obrađenih polja. „Kad je riža pod vodom prinos će biti manji“, upozoravaju partijske novine Rodong. Voda bi se morala povući da bi se dosegao godišnji cilj žetve, pišu te novine. Zbog krčenja šuma i lošeg navodnjavanja jake oborine osobito razorno djeluju u Sjevernoj Koreji.

Poplava je uništila i oko 17.000 stanova i kuća kao i 630 javnih zgrada. Brojne ulice, mostovi i željezničke pruge su oštećene, izvijestila je državna novinska agencija KCNA. Već dva tjedan vojska radi na popravljanju putova i nasipa. Vlada u Pjöngjangu nastoji tako spasiti stanje za jubilej koji se slavi u listopadu. „Ne možemo dopustiti da ljudi u poplavljenim područjima 75. godišnjicu naše partije slave kao beskućnici“, poručio je predsjednik države vojnicima.

Odbijanje strane pomoći

Unatoč velikim štetama Kim odbija bilo kakvu pomoć iz inozemstva. „Sve jače širenje opasnog virusa po svijetu zahtijeva da ne prihvatimo nikakvu pomoć iz inozemstva i da naše granice čvršće zatvorimo i poduzmemo stroge antiepidemijske mjere“, rekao je Kim. Pa ipak je Politbiro nakon tri tjedna ukinuo izolaciju graničnoga grada Kaesonga s oko 300.000 stanovnika. Tamo je uzbunu izazvao prebjeg iz Južne Koreje za kojeg se pretpostavljalo da je možda zaražen koronavirusom.

Coronavirus in Nordkorea

Nijedan slučaj zaraze korona virusom u Sjevernoj Koreji

Međunarodni Crveni križ je već ponudio humanitarnu pomoć za 3.000 posebno pogođenih kućanstava na jugu zemlje. Po navodima Crvenoga križa poginulo je 22 ljudi, četvero se još uvijek vode kao nestali. Ujedinjeni narodi su Pjöngjangu poslali popis mogućih dobara koja nude. A Europska unija je priopćila da će pomoći ako to želi Sjeverna Koreja.

Strani promatrači odbijanje pomoći objašnjavaju time što državno vodstvo ne želi pokazati slabost ni prema vlastitom stanovništvu ni prema inozemstvu. Prilikom ranijih prirodnih katastrofa veliku pomoć je pružala Južna Koreja. Ali, Sjeverna Koreja je u posljednje vrijeme u više navrata oštro kritizirala Južnu Koreju i predsjednika Moon Jae-ina jer se susjedna zemlja pridržava sankcija UN-a protiv Sjeverne Koreje. Sjevernokorejsko vodstvo smatra da bi približavanje s jugom zbog potrebe za pomoći bilo krivi signal.

Smjene kao pokazivanje moći

Umjesto toga Kim očito želi pokazati da može upravljati svojom zemljom. Smjena predsjednika vlade koji je bio zadužen i za gospodarstvo u svakom slučaju se može tako tumačiti. Kim Jae-ryong je morao otići nakon samo 15 mjeseci na dužnosti. Zamijenio ga je dosadašnji šef odbora za proračun Kim Tok-hun, koji je istovremeno ušao i u Politbiro.

„S obzirom na ozbiljne izazove sjevernokorejskoga gospodarstva netko je morao preuzeti političku odgovornost“, kaže Choi Kang, dopredsjednik instituta "Asan Institute for Policy Studies" u Seoulu u izjavi za Bloomberg. Smjena na čelu vlade izgleda kao mjera predostrožnosti, kako bi se zadovoljilo sjevernokorejsko stanovništvo, smatra Choi Kang.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android