1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sjene Donalda Trumpa

Miodrag Šorić
10. maj 2016

Vjerojatni predsjednički kandidat republikanaca Trump unosi podjele u samu stranku. Čak i u vlastitoj stranci mu brojni okreću leđa. Ipak sviđalo nam se to ili ne: pobjednik je uvijek u pravu, smatra Miodrag Šorić.

https://p.dw.com/p/1IkX0
Foto: Getty Images/J. J. Mitchell

Ono što jača su pobjede. Donald Trump se uspio izboriti za kandidaturu u Republikanskoj stranci na predizborima za američke predsjedničke izbore. I to protiv 16 drugih kandidata među kojima je bilo guvernera i senatora. Taj uspjeh ovog biznismena jedva da je predvidio ijedan ekspert. Toga bi se trebali prisjetiti svi oni u Washingtonu koji sada predviđaju da Trump neće postati predsjednik.

69-godišnji novajlija u političkom životu sa svojim sloganom „Amerika prije svega“ ("American first") pogađa živac vremena.

On ne precizira što je to konkretno za što se zalaže u vanjskoj i sigurnosnoj politici iako se neke značajke već oslikavaju. Tako je stabilnost centralni pojam u svijetu Donalda Trumpa. Nisu to demokratija ili poštovanje ljudskih prava. To je značajno ili alarmirajuće ovisno od toga na kojoj poziciji je neko.

Aplauz iz Moskve

Ruski predsjednik Vladimir Putin je već zapjevao pjesmu u slavu Trumpu. I republikanski predsjednički kandidati daju na znanje: on bi sa Putinom mogao „poslovati“. Izbor riječi podsjeća na bivšu britansku premijerku Maggie Thatcher. Ona je 1984. godine bila potpuno oduševljena Michailom Gorbatschovim, tadašnjim novim čovjekom u Kremlju. Thatcher, inače kćer kolonijalnog trgovca, je u telegramu upućenom Bijeloj kući to formulirala ovako: „Sa Grobatschovom se mogu praviti poslovi“.

Porediti dvije stvari ne znači izjednačiti ih. Putin nije Gorbatschow. Ipak raste čežnja brojnih Amerikanca da se sa nekoliko zemalja pobrine za sigurnost u svijetu koji postaje sve kompliciraniji. Ispitivanja javnog mnjenja potvrđuju: Amerikanci ne žele raditi na „nation building“ u prekomorskim zemljama. Oni ulogu „svjetskog policajca“ doživljavaju kao opterećenje, prije svega u finansijskom smislu. Čemu gradnja škola ili ulica u Afganistanu kada propadaju škole i ulice u vlastitoj zemlji?

Miodrag Šorić
Miodrag Šorić

Trump odbacuje američku intervencionističku vanjsku politiku u posljednjih 25 godina i istodobno dovodi u pitanje politički sud svoje suparnice Hilary Clinton. U konačnici ona je glasala za rat u Iraku koji je američke porezne platiše koštao bilione dolara. Clinton je suodgovorna za katastrofu u Afganistanu, anarhiju u Libiji, za beizizlaznu situaciju u Siriji, raskol sa Rusijom, međunarodno rasprostranjeni terorizam islamista, kaže Trump.

Manje idealizma, više pragmatizma: Tako izgleda Trumpov svijet. Nema trošenja novca američkih poreznih obveznika da bi se negdje rušio režim ili širila demokratija. Još više: Države, koje žele američku zaštitu, moraju za to platiti. Ili posegnuti dublje u džep nego do sada. Njegovi birači ga vole zbog ovih riječi. Vlade u Južnoj Koreji, u Japanu, u Saudijskoj Arabiji ili u glavnim gradovima saveznika u NATO-u nadaju se da će Trump u jesen na izborima izgubiti.

Trump polarizira – pa dobro i?

U međuvremenu se tome nadaju čak i neki republikanci. Trump pravi raskol u stranci. Njegove ispade protiv Meksika, protiv Latinoamerikanaca općenito ili protiv slobodne trgovine brojni konzervativni Amerikanci smatraju pretjeranim. Trumpa to ne uznemirava. On sebi daje vremena kako bi svoje pozicije „izgladio“. Vrijeme radi za njega. Jer ni establišment ne može ignorirati glasanje stranačke baze.

Hilary Clinton do sada nije uspjela profitirati od nejedinstvenosti republikanaca. Prije svega jer ona nema poruku koja djeluje na birače. U najboljem slučaju ima poruku koja glasi „nastavimo ovako“. Ona označava „treći mandat Obame“ – samo bez Obame. Čak i ako Trump ne uđe u Bijelu kuću – u prilog čemu neke stvari govore – ni predsjednica Clinton se neće moći u potpunosti opirati novom duhu vremena.