Sjećanje na „obilježene“ | Politika | DW | 31.05.2015
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sjećanje na „obilježene“

Danas se obilježava Dan bijelih traka. Prije 23. godine nesrpskom stanovništvu u Prijedoru i okolini naređeno je da na vidna mjesta istaknu bijele trake, a na kuće bijele čaršafe.

Simbolika bijelih traka dolazi od 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko ruke. Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i bosanskih Hrvata sa teritorije općine Prijedor.

Dan bijelih traka je danas je pored Sarajeva i Tuzle obilježen i u Banjaluci. Jedan od učesnika ove akcije Srđan Šušnjica izjavio je za agenciju Fena da su ovu akciju upriličili u Banjoj Luci povodom 31.maja 1992.godine kada su „vlasti RS-a naredile nesrpskom stanovništvu tadašnje općine Prijedor da bijelim trakama obilježe svoje kuće i domove i tijela, kao jednu vrstu formalizacije etnofašizma koji se tada dešavao“.

Na glavnom trgu u Prijedoru danas je šetnjom i polaganjem ruža u znak sjećanja na 102 ubijene djece obilježen Međunarodni dan bijelih traka.

Na glavnom trgu u Prijedoru danas je šetnjom i polaganjem ruža u znak sjećanja na 102 ubijene djece obilježen Međunarodni dan bijelih traka.

„Ovo je akcija običnih građana kojom se želi vratiti dignitet i dostojanstvo žrtvi, ime i prezime, a ne njeno nacionalno opredjeljenje“, izjavio je Šušnjica. On je dodao da sva svjedočenja koja su dostupna u Haškom tribunalu i u ozbiljnim istraživačkim radovima demantuju ignoranciju koju građani Banje Luke ispoljavaju, a što je na jedan način bio slučaj i danas.

“Jer me se tiče”

Ovogodišnje obilježavanje Dana bijelih traka posebno je fokusirano na obilježavanje uspomene na 102 djece, ubijene u etničkom čišćenju Prijedora. Emir Hodžić, aktivista inicijative “Jer me se tiče” i jedan od inicijatora Dana bijelih traka izjavio je za Klix.ba da je „to simboličan memorijal u odsustvu jer ne postoji memorijal ubijenoj djeci Prijedora.

U inicijativi „Jer me se tiče“ navode da je gradskim vlastima u Prijedoru podnijet zahtjev da se podigne spomenik za 102 ubijene djece. Peticija za izgradnju spomenika je predana prošle godine, međutim, Gradska skupština u Prijedoru se nije izjasnila o tome. „Bijele trake nisu samo simbol sjećanja na progon, nego i znak trajne borbe protiv fašizma i diskriminacije na osnovu drugačijeg identiteta, te poricanja zločina", kažu u inicijativi "Jer me se tiče".

Aktivisti grupe AntiDayton danas su u Sarajevu ispred Katedrale Srca Isusova građanima dijele bijele trake.

Aktivisti grupe "AntiDayton" danas su u Sarajevu ispred Katedrale Srca Isusova građanima dijele bijele trake.

Dan bijelih traka pokrenut je iz Prijedora, a za cilj ima borbu za prava civilnih žrtava na sjećanje, komemoracije i memorijale tamo gdje im se to zabranjuje, na osnovu etničke pripadnosti.

Ubijeno i nestalo više od 3.000 Prijedorčana

Prema evidenciji Udruženja „Izvor“ tokom rata je ubijeno i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka, a na spisak su uvršteni i Hrvati, Romi, Albanci i Srbi. Među žrtvama je 258 žena i 102 djece. Trećina je ubijena u logorima Omarska (458), Keraterm (372), dok "Izvor" za logor Trnopolje nema precizne podatke. Sa žrtvama na Korićanskim stijenama, u pitanju je oko 250 žrtava. Druge dvije trećine ubijene su izvan logora.

Prethodnu godinu u Prijedoru ovaj dan je obilježen i ekshumacijom masovne grobnice Tomašica, jedne od najvećih masovnih grobnica u BiH. Nakon završene ekshumacije, lokalitet bi trebao da bude vraćen u prvobitno stanje, ali to još uvijek nije učinjeno.

Također, postoje indicije da se u blizini Tomašice nalazi još jedna masovna grobnica. Lokalitet Jakarine Kose već je trebao biti istražen, ali zbog nedostatka državnih tužilaca i finansijskih sredstava, do toga još uvijek nije došlo.

Čaršaf i bijela traka kao znak obilježavanja

Čaršaf i bijela traka kao znak obilježavanja

Presude

Za zločine u Prijedoru, te u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, pred pravosuđem ICTY-a na zatvorsku kaznu za ratne zločine u Haagu osuđeni su: Milomir Stakić (40 godina), Radoslav Brđanin (32 godine), Zoran Žigić (25 godina), Mlađo Radić (20 godina), Duško Tadić (20 godina) i Duško Sikirica (15 godina)

Za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u općini Prijedor pred pravosuđem BiH na zatvorsku kaznu osuđene su sljedeće osobe: Drago Radaković, Draško Krndija, Željko Bulatović,Siniša Teodorović, Radoslav Knežević, Zoran Gajić i Ismet Žerić. Riječ je o zatvorskim kaznama od sedam do 20 godina. Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio je presudu kojom su Goran Nišević i Milenko Berić osuđeni na po šest godina zatvora za zločine počinjene na području opštine Prijedor.

Preporuka redakcije