Sjećanje na ″crnu točku suvremene povijesti″ | Dossier | DW | 11.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Dossier

Sjećanje na "crnu točku suvremene povijesti"

Pri komemoraciji povodom obljetnice pokolja u Srebrenici u berlinskoj spomen-crkvi su njemački i bh. govornici bili složni: taj genocid u Bosni i Hercegovini ne smije pasti u zaborav, niti se smije ponoviti.

Red pred spomen-crkvom Cara Wilhelma u berlinskoj četvrti Charlottenburg je kratak: umjesto inače raspoloživih 1.000 mjesta u novogradnji pored ruševine tornja crkve razorene u Drugom svjetskom ratu organizatori komemoracije "25 godina Srebrenice - spomen koji podsjeća na čovječnost" - udruga "Islamski kulturni centar Bosanaca u Berlinu" i veleposlanstvo Bosne i Hercegovine su na raspolaganje stavili tek stotinjak sjedećih mjesta.

"Zbog korone će sve priredbe povodom Srebrenice ove godine biti sasvim drugačije nego inače", objašnjava novinarka postaje RBB i dugogodišnja suradnica DW-a Begzada Kilian koja je i moderirala komemoraciju. To vrijedi i za središnju manifestaciju u samom gradiću na istoku Bosne i Hercegovine gdje se u srpnju/julu 1995. dogodio najgori zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

U Srebrenici su jedinice vojske Republike Srpske, samo nekoliko mjeseci prije prekida borbi u Bosni i Hercegovini, pobile više od 8.000 muslimanskih mladića i muškaraca. Međunarodni sudovi su u međuvremenu više puta to proglasili genocidom nad muslimanskim narodom koji se radije smatraju tek Bošnjacima.

"Ne mogu moje žrtve prepustiti zaboravu"

U unutrašnjosti crkve je tiho. Glas Begzade Kilian odjekuje prostorom u kojem su stolice postavljene na razmak od metar i pol. Svjetlost u crkvi je plavkasta od preko 20.000 stakala njenih prozora. Pod velikim Kristom na zidu je fotografija berlinskog fotografa porijeklom iz Sarajeva, Nihada Nine Pušije. Prikazuje staru Bosanku koja drži ruke pred licem kako bi sakrila suze.

Fotobuch Down There- Where the Spirit Meets the Bone von Nino Pusija (Nihad Nino Pusija)

Fotografija Nihada Nine Pušije

O žalosti je riječ u govoru Hedije Krdžić koja se obraća nakon pozdrava župnika Carstena Bolza. "U lipnju 1995. sam izgubila mog muža Benjamina, mog oca i nebrojene rođake i prijatelje", kaže Bosanka koja živi u Berlinu. Ona je svjedočila i pred UN-ovim tribunalom za ratne zločine.

"Polako je moj život u Berlinu duži nego moj u Bosni, ali mog Benjamina ne mogu prepustiti zaboravu, baš kao niti mog oca i sve druge nedužne žrtve. Hvala da održavate na životu to sjećanje na genocid", rekla je Hedija Krdžić.

O mladima sve ovisi

Taj "izraz pijeteta" pred žrtvama Srebrenice je u ovoj spomen-crkvi istakla i veleposlanica Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, Jadranka Winbow Negodić. I ta berlinska crkva je "spomenik na ratna razaranja, ali već i njena obnova je bila promicanje ideje mira".

Spomen-crkva Cara Wilhelma je petnaestak godina nakon Drugog svjetskog rata zamišljena zajednički od jednog njemačkog arhitekta i jednog francuskog staklarskog umjetnika kao simbol pomirenja. U njoj se svakog petka redovito održava i molitva za mir Coventryja koja je nastala u ruševinama katedrale koju su u tom engleskom gradu razorile njemačke bombe.

Veleposlanica citira španjolskog filozofa Gergea Santayana: "Tko zaboravlja prošlost je prisiljen ponoviti je". I prije svega podsjeća i obraća se mladima, baš kao i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u svom govoru povodom 75. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata: "Na vama je! Vi ste ti koji morate nositi u budućnost pouku ovog užasnog rata!" Isto vrijedi i za Srebrenicu.

Bosnienkrieg (picture alliance/dpa/AP/A. Emric)

"Tako nešto se više nikad ne smije dogoditi"

"Teško je uopće priznati postojanje zla"

Također nazočan hrvatski član predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić je upozorio kako mjesto sjećanja nije samo ova spomen-crkva, nego i Breitscheidplatz na kojem stoji: "Moramo se na ovom mjestu sjetiti i žrtava užasnog terorističkog napada na Božićni sajam u kojem je prije četiri godine ubijeno dvanaest ljudi."

Takav zločin netko iz Bosne i Hercegovine ne može propustiti spomenuti: "Mi smo na vlastitoj koži doživjeli ludilo i mržnju koncem prošlog stoljeća." Nije lako priznati zlo kao objektivnu mogućnost. Nije niti jednostavno sjećati se zla. Ali, to je nužno.

"Srebrenica je crna točka suvremene povijesti Europe, mrlja na savjesti najšireg dijela razvijenog svijeta i civilizacije", istakao je Komšić. Potrebno je partnerstvo koje počiva na zajedničkom interesu za mir kako bi se prekinuo lanac patnji koji se proteže kroz povijest Europe i Bosne."

Pogledajte video 00:23

Komšić o politici Srbije prema Srebrenici

I Hitler je slavio u grobu

Jan Diedrichesn, predsjednik Društva za ugrožene narode (GfbV) je u svom govoru dao prostora djeci rata iz Bosne i Hercegovine koji su apelirali na međunarodnu zajednicu i Ujedinjene narode da konačno provedu Konvenciju za zaštitu mladih. A Meho Travljanin, predsjednik udruge Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu, je citirao Mareka Edelmanna, posljednjeg preživjelog člana pokreta otpora Varšavskog geta. On je nakon Srebrenice rekao: "Europa nije ništa naučila od holokausta, Bosna je posthumna pobjeda Hitlera." "Tako nešto se više nikad ne smije dogoditi", upozorava Travljanin. "Ne u našoj Europi kako je mi shvaćamo: šarenoj, otvorenoj i raznolikoj."

U publici su aplaudirali pored posve običnih Berlinaca sa i bez veza s Bosnom i Hercegovinom i Christian Schwarz-Schilling, bivši njemački ministar i 2006/2007. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Prisutan je bio i stručnjak za Balkan njemačkih kršćanskih demokrata Michael Brand.

Na kraju ove devedesetminutne komemoracije su župnik Bolz i imam Aldin efendija Kusur pozvali na zajedničku molitvu. Zajedno su tražili da se nešto nauči iz Srebrenice. Da se ljudi ne smiju mrziti i prije svega, ne smiju međusobno ubijati, nego da zavlada mir.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Audio i video zapisi na tu temu