Sistematsko nasilje hrvatske policije nad izbjeglicama? | Politika | DW | 16.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sistematsko nasilje hrvatske policije nad izbjeglicama?

Međunarodne nevladine organizacije bilježe na desetine slučajeva nasilnog vraćanja izbjeglica od strane hrvatske policije nazad u Bosnu i Hercegovinu. Vrh policije u Zagrebu demantira takve navode. Kako utvrditi istinu?

Iz skupine migranata koji u dugom redu čekaju da dobiju hranu u šatorskom naselju u Velikoj Kladuši prilazi nam muškarac srednjih godina, skida majicu i pokazuje leđa prekrivena modricama i podlijevima krvi. Prizor koji vidimo izgleda poznato. Slike povreda ovog Alžirca dva dana ranije proširile su se društvenim mrežama uz pojašnjenje da je to rezultat "tretmana" hrvatske policije.

Izbjeglice koje se nalaze na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, odakle pokušavaju da uđu na teritorij Europske unije, u devet od deset slučajeva novinarima prvo pričaju o lošem postupanju hrvatske policije. Žale se na fizičko i verbalno nasilje, oduzimanje novca, uništavanje telefona, uskraćivanje mogućnosti traženja azila i da ih, na kraju, policajci natjeraju da se opet kroz šume vrate u BiH. Neki od njih sami prilaze i pokazujući ozljede mole da pišemo o tome „kako bi Europa znala šta se dešava“.

Fotografije pretučenog muškarca iz Alžira prvo je na društvenim mrežama objavila humanitarna organizacija No Name Kitchen. Volonteri ove organizacije rade s izbjeglicama u Rimu, Šidu i Velikoj Kladuši obezbjeđujući im hranu, pokrivače, odjeću i tuševe. Takođe, dio su mreže koja radi monitoring nasilja policije nad migrantima na Balkanskoj ruti. Na internet stranici ove mreže (Borderviolence.eu) od početka 2017. godine dokumentovano je oko 200 slučajeva policijskog nasilja na granicama između Srbije i Hrvatske, Srbije i Mađarske, te BiH i Hrvatske. „Imamo jedan ili dva nova slučaja svakog dana. Nemamo ni kapaciteta da zabilježimo sve“, kaže Marc Pratllusa iz No Name Kitchen za DW. „Nasilje se dešava sistematski i to možete vidjeti svaki dan ako odete u izbjeglički kamp i samo pitate. Jučer smo bili na autobusnoj stanici gdje je nakon povratka iz Hrvatske spavalo 25 ljudi, od čega je njih 14 prebijeno, neki s polomljenim rebrima.“

Nasilje kao dio nove europske politike prema migrantima?

Migranti vraćeni na teritorij BiH iz Hrvatske tvrde da se hrvatska policija ponaša izuzetno brutalno prema njima. U jednom od tih svjedočanstava, 47-godišnja Iranka s vidljivim ozljedama po licu, rukama i nogama, kaže kako su policajci udarali i nju i njenog 14-godišnjeg sina bez ikakvog razloga. Takođe su im oduzeli novac, telefone i laptop. Njen slučaj samo je jedan u nizu na kojeg upozoravaju nevladine organizacije koje rade s izbjeglicama u BiH. „Tokom protekle dvije sedmice, zabilježili smo 17 slučajeva nasilnog vraćanja žena iz Slovenije i Hrvatske nazad u Bosnu, od čega je gotovo pola slučajeva uključivalo i maloljetnike“, navodi se u izvještaju organizacije Are You Syrious.

Situaciju s nasilnim protjerivanjem migranata u posljednje dvije godine prati i Inicijativa za podršku izbjeglicama „Dobrodošli“ koja okuplja više od 60 organizacija civilnog društva u Hrvatskoj. Emina Bužinkić iz ove Inicijative za DW kaže da su se prvi slučajevi policijskog nasilja nad izbjeglicama desili na granici sa Srbijom početkom 2017. godine. „Pritom, izuzev nasilja, treba istaknuti da hrvatska policija onemogućava izbjeglicama pristup azilu pri čemu krši vlastite ustavne i zakonske odredbe te međunarodno humanitarno pravo“, ističe Bužinkić. Zaokret hrvatske policije u postupanju s migrantima, od pomaganja tokom 2015. godine do nasilnih vraćanja dvije godine kasnije u Inicijativi „Dobrodošli“ vide kao rezultat novog europskog režima migracija čije karakteristike su, kako naša sagovornica tvrdi, zatvaranja, deportacije i izbacivanja migranata. „Nepogrešivo i bez svake sumnje radi se o sistemskom nasilju spram izbjeglica koje hrvatska policija provodi, a koje proizlazi iz dogovorenog europskog režima", uvjerena je ona.

Hrvatska policija: nema upotrebe sile

Iz ove inicijative su tokom prošle godine podnijeli i dvije prijave Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Hrvatske u kojima su dokumentirali desetine slučajeva nasilnog protjerivanja migranata. „Sastajali smo se s timom koji je radio na istraživanju slučajeva koji su se pojavili, slali i donosili dodatne dokaze poput fotografija ozljeda ili medicinske dokumentacije, no od istoga ogranka MUP-a nismo čuli ništa već više od godinu dana“, kaže Bužinkić.

DW-u su iz Ministarstva unutrašnjih poslova u Zagrebu odgovorili kako „u svim dosadašnjim slučajevima provjeravanja zaprimljenih informacija o fizičkom nasilju policajaca nad migrantima ili oduzimanja njihove imovine, nije zabilježena uporaba sredstava prisile“, da se poštuju temeljna prava i dostojanstvo migranata te im se omogućuje pristup sustavu međunarodne zaštite. „Republika Hrvatska s Bosnom i Hercegovinom ima aktivan i uspješan Readmisijski sporazum temeljem kojeg se u BiH vraćaju osobe koje su ilegalno ušle iz BiH“, odgovaraju iz hrvatskog MUP-a  na naš upit o (ne)zakonitim vraćanjima migranata.

Iz ovog ministarstva su nam dali podatke da je u prošloj godini uhvaćeno 4808 osoba u nezakonitom prelasku državne granice, a u prvih sedam mjeseci ove godine 3172 osobe. No nije nam odgovoreno koliko je takvih osoba vraćeno u BiH na temelju sporazuma o readmisiji. Podaci nadležnog bh. ministarstva pokazuju da je ova zemlja do kraja jula primila tek nešto više od 300 osoba po osnovu readmisije iz Hrvatske, a sam ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je u jednoj izjavi za medije ustvrdio da "bilateralni sporazumi o readmisiji u praksi uopće ne funkcioniraju".

Kako do istine?

Peter Van der Auweraert, šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH, kaže kako i IOM-ovi radnici na terenu slušaju mnoge priče migranta o nasilnim vraćanjima iz Hrvatske, ali u nedostatku „nezavisnih sredstava“ nemoguće je provjeriti tačnost tih navoda. „Takođe znam za nasilje među migrantima. Kada migranti imaju povrede, ponekad je teško da se bez odgovarajuće istrage ustanovi gdje su one nastale."

Jedan migrant u Velikoj Kladuši tvrdi da mu je hrvatska policija oštetila mobilni telefon.

Jedan migrant u Velikoj Kladuši tvrdi da mu je hrvatska policija oštetila mobilni telefon.

Iz Inicijative "Dobrodošli" predlažu da hrvatska policija omogući nevladinim aktivistima pristup granici. "Civilni nadzor granice omogućava licima koja nisu vojno-policijske strukture da nadziru rad granične policije duž granice i osiguraju nesmetano prijavljivanje kršenja ljudskih prava i sloboda", pojašnjava Emina Bužinkić. Zahtjev za civilnim nadzorom granice im je jednom odbijen zbog sigurnosnih razloga. "Nikada nije detaljno objašnjeno o kojim se sigurnosnim razlozima radi", kaže ona.

Uspostavljanje aktivističkog monitoringa nad policijskim procedurama na granici omogućio je većem broju migranata da zatraže azil u Sloveniji, gdje im je to pravo takođe bilo sistemski negirano, tvrdi Andrej Kurnik, docent i istraživač na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani. "Ali na osnovu primjera ljudi koji su uspjeli zamoliti za azil u posljednjoj sedmici, za sada je nemoguće utvrditi da je policija prestala protuzakonito vraćati izbjeglice hrvatskoj policiji", kaže Kurnik za DW. On smatra da je princip ucjenjivanja koji postoji u EU pravi uzrok brutalnosti slovenske i hrvatske policije spram migranata. "Slovenija protuzakonito vraća izbjeglice zbog prijetnji sjevernijih zemalja EU, kao što je Austrija, da će zatvoriti granicu sa Slovenijom. A Slovenija ucjenjuje Hrvatsku, koja želi postati članica Schengena. Najveći ekscesi hrvatske policije nad izbjeglicama su počeli poslije prijetnje gospodina Šefica iz ministarstva unutrašnjih poslova Slovenije da će preduzeti drastične mjere ako Hrvatska ne uradi više na zaustavljanju izbjeglica", podsjeća Kurnik.

Dok nevladini aktivisti uzrok nasilja nad migrantima na granicama Europske unije vide u njenom vrhu, sami migranti se nadaju da će nasilje prestati kad "Europa sazna šta se dešava".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.