Sistem "dvostruke vecine"- u cemu je problem
15. decembar 2003Oglas
Na samitu 25 sadassnjih i buduchih cclanica EU nije usvojen projekt prvog Ustava Evrope fakticcki zbog jednog pitanja: sistema glasanja u Evropskom vijechu i Ministarskom savjetu - Protiv ccega su Poljska i Sspanija, koje su onemoguchile konsenzus?
Kao ssto se u evropskim prijestolnicama sa strepnjom occekivalo, projekt evropskog Ustava, koji je saccinila Konvencija za buduchnost Evrope, na ccijem ccelu je bio bivssi francuski predsje dnik Valeri Zziskar d'Esten, nije prossao na samitu ssefova drzzava i vlada sadassnjih i buduchih cclanica EU.
"Nismo mogli otkloniti totalno neslaganje oko sistema glasanja", rekao je ssef italijanske vlade i predsjedavajuchi EU joss petnaest dana, Silvio Berluskoni, i prepustio to sporno pitanje Irskoj, koja mandat predsjedavajuche zemlje preuzima 1. januara 2004.
U ccemu je problem u predlozzenom sistemu glasanja? Prema sporazumu iz Nice, usvojenom na samitu u decembru 2000., svaka zemlja raspolazze preciznim brojem glasova. Po 29 imaju "veliki" - Njemaccka, Francuska, Italija i Velika Britanija, a poslije njih Sspanija i Poljska po 27, znatno nizze su zemlje sa manjim brojem stanovnisstva, Holandija 13, Portugal i Grccka po 12 - do Luksemburga i Slovenije, na primjer, sa po 4, i na kraju Malte sa 3 glasa.
Tako je odredjeno u Nici prije tri godine, i ta i takva podjela glasova je unesena u projekt Ustava Evrope. Medjutim, kamen smutnje je "dvostruka vechina". Prema sporazumu iz Nice, nije dovoljno imati samo vechinu zemalja za odluccivanje u Evropskom vijechu i Savjetu ministara, nego ta vechina mora imati i 72,3% ukupnog broja glasova kojima raspolazzu cclanice Evropske unije (306). U projektu Ustava, umjesto toga, predlozzeno je da odluka postaje vazzechom ako za nju glasa najmanje polovina cclanica i broj njihovih glasova prevazidje 50%, ali da broj stanovnika u tim zemljama bude najmanje 60% populacije u Evropskoj uniji.
Sa time se nikako nisu slozzile Sspanija i Poljska, i u svom protivljen Ju ostale do kraja, zaprijetivssi vetom na usvajanje ustavnog projekta. Da to pravo ne bi bilo iskorisscheno u "istorijskom trenutku", na samitu je odlucceno da se usvajanje odlozzi.
Odbacivanje prijedloga iz Nice, po kojem bi se vechina mogla postichi jedino sa 72,3% glasova, i njegova zamjena u projektu ustava sa 60% populacije EU, ima znaccajne posljedice. Po tom, novom, prijedlogu, "male" cclanice imaju neuporedivo manje moguchnosti za blokiranje odluka. Uzmimo prost primjer: ako bi protiv neke odluke glasalo svih deset novih cclanica, koje ukupno imaju 81 glas, dovoljno bi bilo da im se od "petnaestorice", koji imaju 225 glasova, pridruzzi bilo koja zemlja, recimo Finska, sa svojih samo sedam glasova, pa da odluccivanje po principu od 72,3% glasova "za" bude blokirano. Razlog je ssto taj postotak pretvoren u broj - znacci 221 glas, i dovoljan je izostanak jedne zemlje pa da "petnaestorica" nemaju vechinu. Nasuprot tome, po principu 60% populacije EU - imali bi vechinu i ta odluka bi bila usvojena.
Analize raznih drugi kombinacija takodje pokazuju da princip postotka glasova, s jedne i princip postotka populacije s druge strane daju potpuno suprotne rezultate. Te analize potvrdjuju da je prijedlogom u projektu Ustava Evrope o "dvostrukoj vechini" (50% glasova i 60% populacije) znatno umanjena moguchnost blokade odluccivanja, pa i funkcionisanja EU u odnosu na prijedloge iz Nice. Medjutim, Sspanija i Poljska to tumacce drugaccije: princip 60% populacije, prema njima, obezbjedjuje diktat "velikih". Jer, samo cc Etiri zemlje, Njemaccka, Francuska, Italija i Velika Britanija, imaju gotovo tih 60% ukupne populacije Evropske unije od 445 miliona. Otud i sasvim suprotstavljene izjave na kraju neuspjelog samita.
"Evropski duh i zajedniccke ambicije danas su sasvim izostale", rekao je komesar Missel Barnije, koji je predstavljao Evropsku kom isiju u Medjuvladinoj konferenciji. Poljski premijer Lessek Miler/Leszek Miller je, medjutim, istakao: "Izmijeniti prijedloge iz Nice znaccilo bi dati prednost sebiccnoj a ne solidarnoj Evropi".
Kao ssto se u evropskim prijestolnicama sa strepnjom occekivalo, projekt evropskog Ustava, koji je saccinila Konvencija za buduchnost Evrope, na ccijem ccelu je bio bivssi francuski predsje dnik Valeri Zziskar d'Esten, nije prossao na samitu ssefova drzzava i vlada sadassnjih i buduchih cclanica EU.
"Nismo mogli otkloniti totalno neslaganje oko sistema glasanja", rekao je ssef italijanske vlade i predsjedavajuchi EU joss petnaest dana, Silvio Berluskoni, i prepustio to sporno pitanje Irskoj, koja mandat predsjedavajuche zemlje preuzima 1. januara 2004.
U ccemu je problem u predlozzenom sistemu glasanja? Prema sporazumu iz Nice, usvojenom na samitu u decembru 2000., svaka zemlja raspolazze preciznim brojem glasova. Po 29 imaju "veliki" - Njemaccka, Francuska, Italija i Velika Britanija, a poslije njih Sspanija i Poljska po 27, znatno nizze su zemlje sa manjim brojem stanovnisstva, Holandija 13, Portugal i Grccka po 12 - do Luksemburga i Slovenije, na primjer, sa po 4, i na kraju Malte sa 3 glasa.
Tako je odredjeno u Nici prije tri godine, i ta i takva podjela glasova je unesena u projekt Ustava Evrope. Medjutim, kamen smutnje je "dvostruka vechina". Prema sporazumu iz Nice, nije dovoljno imati samo vechinu zemalja za odluccivanje u Evropskom vijechu i Savjetu ministara, nego ta vechina mora imati i 72,3% ukupnog broja glasova kojima raspolazzu cclanice Evropske unije (306). U projektu Ustava, umjesto toga, predlozzeno je da odluka postaje vazzechom ako za nju glasa najmanje polovina cclanica i broj njihovih glasova prevazidje 50%, ali da broj stanovnika u tim zemljama bude najmanje 60% populacije u Evropskoj uniji.
Sa time se nikako nisu slozzile Sspanija i Poljska, i u svom protivljen Ju ostale do kraja, zaprijetivssi vetom na usvajanje ustavnog projekta. Da to pravo ne bi bilo iskorisscheno u "istorijskom trenutku", na samitu je odlucceno da se usvajanje odlozzi.
Odbacivanje prijedloga iz Nice, po kojem bi se vechina mogla postichi jedino sa 72,3% glasova, i njegova zamjena u projektu ustava sa 60% populacije EU, ima znaccajne posljedice. Po tom, novom, prijedlogu, "male" cclanice imaju neuporedivo manje moguchnosti za blokiranje odluka. Uzmimo prost primjer: ako bi protiv neke odluke glasalo svih deset novih cclanica, koje ukupno imaju 81 glas, dovoljno bi bilo da im se od "petnaestorice", koji imaju 225 glasova, pridruzzi bilo koja zemlja, recimo Finska, sa svojih samo sedam glasova, pa da odluccivanje po principu od 72,3% glasova "za" bude blokirano. Razlog je ssto taj postotak pretvoren u broj - znacci 221 glas, i dovoljan je izostanak jedne zemlje pa da "petnaestorica" nemaju vechinu. Nasuprot tome, po principu 60% populacije EU - imali bi vechinu i ta odluka bi bila usvojena.
Analize raznih drugi kombinacija takodje pokazuju da princip postotka glasova, s jedne i princip postotka populacije s druge strane daju potpuno suprotne rezultate. Te analize potvrdjuju da je prijedlogom u projektu Ustava Evrope o "dvostrukoj vechini" (50% glasova i 60% populacije) znatno umanjena moguchnost blokade odluccivanja, pa i funkcionisanja EU u odnosu na prijedloge iz Nice. Medjutim, Sspanija i Poljska to tumacce drugaccije: princip 60% populacije, prema njima, obezbjedjuje diktat "velikih". Jer, samo cc Etiri zemlje, Njemaccka, Francuska, Italija i Velika Britanija, imaju gotovo tih 60% ukupne populacije Evropske unije od 445 miliona. Otud i sasvim suprotstavljene izjave na kraju neuspjelog samita.
"Evropski duh i zajedniccke ambicije danas su sasvim izostale", rekao je komesar Missel Barnije, koji je predstavljao Evropsku kom isiju u Medjuvladinoj konferenciji. Poljski premijer Lessek Miler/Leszek Miller je, medjutim, istakao: "Izmijeniti prijedloge iz Nice znaccilo bi dati prednost sebiccnoj a ne solidarnoj Evropi".
Oglas