Siromašnim zemljama prijeti bankrot i glad | Politika | DW | 29.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Glad i siromaštvo

Siromašnim zemljama prijeti bankrot i glad

Prvo korona, zatim inflacija i sada rastuće kamatne stope - mnogim siromašnim zemljama prijeti politička nestabilnost i nezapamćena glad. Svjetska banka želi spriječiti najgore i upozorava na globalne posljedice.

Jagathu Gunaseni ponestaje nada. Svaki dan on šalje svoju ženu i sina da kupe gas za obiteljski štand brze hrane u Colombu, glavnom gradu Šri Lanke. I gotovo svaki dan se vraćaju praznih ruku, jer zalihe gasa nestaju.

"Za jelo možemo jesti ono što nam je ostalo na štandu", kaže Gunasena za Bloomberg, informativni servis vijesti. „Ne znam kako drugi kuhaju i kako spajaju kraj s krajem."

Dok se zapadni svijet žali na ekonomske brige i strah od recesije, Šri Lanku je to već snašlo. 23 miliona ljudi tamo se bori s najgorom ekonomskom krizom od 1948. godine, kada je ova zemlja stekla nezavisnost od Velike Britanije. Šri Lanka mjesecima ne može otplaćivati ​​svoje dugove u inostranstvu. Ova ostrvska država je u maju proglasila nelikvidnost.

Stečaj ima ogromne posljedice za stanovnike. Svugdje je nestašica hrane, benzina je sve manje, a lijekovi u nekim dijelovima zemlje već ponestaju. Frustracija se ogleda u nasilnim demonstracijama na ulicama, što dodatno destabilizira ionako nestabilnu vlast.

"Apsolutna katastrofa"

Raste zabrinutost da će se nemiri proširiti izvan granica zemlje. Šri Lanka nije jedina zemlja koja se bori s nelikvidnošću.

Kombinacija ekonomskih šokova i monetarnog poravnanja "natjerat će veliki broj zemalja s niskim bruto društvenim proizvodom na restrukturiranje svojih dugova", kaže američki ekonomista John Lipsky, koji je godinama bio na visokim pozicijama u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). "To je apsolutna katastrofa i u tom pravcu mi idemo."

Prema podacima Svjetske banke, 60 posto najsiromašnijih zemalja svijeta trenutno je u dužničkoj krizi ili im prijeti dužnička kriza. Zemlje poput Pakistana, Tunisa, Etiopije, Salvadora i Gane čak su u opasnosti od bankrota.

Stručnjaci upozoravaju da će, ako se broj nesolventnih zemalja poveća, to imati globalne posljedice. "Rizik od velike dužničke krize s mogućim domino efektom danas je veći nego tokom pandemije Covid-19", rekla je Rebeca Grynspan, glavna tajnica Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) prije nekoliko sedmica

Bilo bi naivno tvrditi da pogođene zemlje nisu djelimično krive za ovo teško stanje. U Šri Lanki, na primjer, otrovni koktel koji se sastojao od lošeg vođenja zemlje, korupcije i agresivnog smanjenja poreza koje su proveli braća Gotabaya i Mahinda Rajapaksa, doveo je doveo je zemlju do ekonomske paralize. Mahinda Rajapaksa podnio je ostavku na mjesto premijera početkom maja nakon nasilnih prosvjeda, a njegov brat  je ostaao predsjednik.

Demonstranti u glavnom gradu Šri Lanke Colombu traže ostavku predsjednika Gotabaya Rajapaksa (29.5.22.)

Demonstranti u glavnom gradu Šri Lanke Colombu traže ostavku predsjednika Gotabaya Rajapaksa (29.5.22.)

Prvo korona, pa inflacija

Njihov stil vladanja doveo je zemlju do kolapsa. Zbog poreznih olakšica nastala je ogromna rupa u državnom budžetu, koja je s korona krizom sve dublje gutala novac poreskih obveznika. Pandemija je uništila najvažniji izvor prihoda Šri Lanke - turizam. Tome se pridodaju i rastuće cijene energije i hrane - kao rezultat rata u Ukrajini.

Činjenica da inflacija pogađa ovaj dio svijeta mnogo više nego Zapad, pripisuje se snažnom dolaru. Rekordna visina ove vodeće svjetske valute ogroman je teret za mnoge zemlje u razvoju, koje energiju, lijekove i hranu uglavnom plaćaju u dolarima.

U mnogim afričkim zemljama ljudi troše i do 40 posto svojih prihoda samo na hranu i piće, što je dvostruko više u odnosu na industrijske zemlje. Rast cijena ne dovodi samo do praznih novčanika, već i do gladi.

Vlade se, pak, prvenstveno bore sa svojim ogromnim teretom duga. Svjetska banka računa da će 75 najsiromašnijih zemalja svijeta do kraja godine morati otplatiti oko 35 milijardi dolara. Krajem 2021. istekao je moratorij na dug, koji su zemlje G20 odobrile nakon korona krize.

Porast kamatnih stopa pogoršava probleme

Dužničku krizu pogoršava povlačenje mnogih industrijskih zemalja iz „ultra-labave" monetarne politike niskih kamatnih stopa. Do prije samo nekoliko mjeseci, države poput Pakistana su imale koristi od iznimno niskih kamatnih stopa u razvijenim i bogatijim zemljama. Ali sada, dok mnogi objavljuju rat inflaciji, kamatne stope širom svijeta rastu.

Američka centralna banka povećala je svoju ključnu kamatnu stopu za 75 bodova – što se nije desilo u približno 30 posljednjih godina. Mnoge države ne mogu sebi priuštiti uzimanje novog duga za refinansiranje.

Čak i nacije poput Egipta, Vijetnama, Turske i Filipina sada ulaze u poteškoće. "Dužnička kriza, koja je do sada bila ograničena na zemlje s niskim BDP-om, širi se i na zemlje sa srednjim BDP-om", upozorila je Svjetska banka u svom izvještaju.

Infografik- Verschuldung Afrikanischer Staaten - DE

Dugovi afričkih zemalja u procentima u odnosu na BDP iz 20021

Sudeći po izjavi menadžera hedge-fondova Jayu Newmana, kineska vlada također je odigrala veliku ulogu u financijskom kolapsu zemalja u razvoju. Kina je namamila i Šri Lanku i druge siromašne zemlje u zamku tako što im je dala izdašne kredite, piše Newman u članku za Financial Times. Kina je uvjerila Šri Lanku da posuđenim kapitalom finansira skupe i ekonomski neopravdane projekte. Zbog nepodmirenih dugova prema Pekingu, Kina sada ima "bič u ruci". Stoga zemlje G7, sa svojim projektom vrijednim oko 600 milijardi dolara pod nazivom "Partnerstvo za globalnu infrastrukturu", žele uspostaviti protutežu kineskom "Novom putu svile".

Investitori povlače novac

Kao rezultat toga, mnogi ulagači, koji su ranije imali dobru zaradu i profitirali na finansijskim tržištima zemalja u ubrzanom razvoju, sada se nastoje osloboditi svojih uloga. Godinama su bili namamljeni argumentom da takve zemlje imaju veći privredni rast od velikih industrijskih zemalja. To obećanje više ne postoji.

Prema podacima istraživačke kuće EPFR Global sa sjedištem u Bostonu, ulagači su ove godine već povukli više od 40 milijardi dolara dionica s finansijskih tržišta zemalja u ubrazanom razvoju. U istom razdoblju prošle godine ostvaren je priliv sredstava veći od 50 milijardi dolara.

Međutim, za razliku od ranijih dužničkih kriza, odliv kapitala ne pogađa samo profesionalne ulagače. Milioni malih ulagača sada ulažu u tržišta putem indeksnih fondova, takozvanih ETF-ova.

Svjetska banka obećala

Kako bi stabilizirala zemlje poput Šri Lanke i spriječila širenje i prenošenje krize, Svjetska banka je obećala da će izdvojiti 170 milijardi dolara. To je najveći program spašavanja u istoriji ove institucije, čak po svom obimu veći od financijske pomoći za borbu protiv pandemije korone.

"Moramo osigurati da ovaj novac i pomoć stignu do najsiromašnijih među siromašnima, jer ih ova kriza najviše pogađa", kaže u intervjuu za Spiegel Paikiasothy Saravanamuttu, voditelj Centra za alternativne politike (CPA), čiji je cilj liberalna i demokratska Šri Lanka. I dodaje: "Proći će otprilike tri do šest godina prije nego što opet budemo mogli govoriti o nekoj vrsti normalnosti."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu