Sirijski rat bi mogao ući u novu rundu | Politika | DW | 14.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sirijski rat bi mogao ući u novu rundu

Turska invazija na kurdska područja u Siriji mogla bi dati novi podstrek ratu. Sunitski Arapi se već bore u redovima turske vojske. Ako se taj trend nastavi, to bi moglo dovesti do razbuktavanja sukoba.

Asadov režim je u februaru sirijske civilie bombardovao sa 407 kasetnih bombi. Opasni kontejneri, napunjeni benzinom, ekserima i komadima metala, usmrtili su najmanje 27 ljudi. Od kada se Rusija, prije dvije i po godine, uključila u sirijski sukob, Asadov režim je bacio preko 23.800 ovih bombi, navodi u Londonu stacionirana Opservatorija za ljudska prava u Siriji. Ovi podaci se ne mogu provjeriti, iako informacije ove institucije nijednom od izbijanja ustanka u Siriji nisu bile opovrgnute.

Značajan dio njih, oko 300 bombi, tokom februara je bačeno na region istočne Gute. Tamo se režim svim raspoloživim sredstvima bori protiv pobunjenika. Najčešće žrtve su civili, a i Asadovi protivnici - uglavnom džihadisti - teško su pogođeni. U međuvremenu, oni se uglavnom bave borbom za sopstveni opstanak, ističe stručnjakinja za Siriju Kristin Helberg u razgovoru za Deutsche Welle. Novinske agencije pak izvještavaju o bombardovanju i drugim vrstama oružja, posebno teškom artiljerijom.

Također, vrše se masovni napadi i na grad Idlib, koji kontrolišu pobunjenici. I ovdje sirijska vojska koristi kasetne bombe. Prema još nepotvrđenoj informaciji, dvije od tih bombi sadržavale su bojni otrov. 

Syria Krieg (picture-alliance/Photoshot/A. Safarjalani)

Sirijski vojnici patroliraju na području istočne Gute

Eskalacija u Afrinu

Dok se oblasti koje drže pobunjenici masovno granatiraju, na sjeveroistoku zemlje turske trupe prodiru sve dalje prema kurdskoj enklavi oko Afrina. Prema medijskim izvještajima, one su skoro u potpunosti uspjele okružili taj grad.

Turska ofanziva za Asadov režim, uprkos sopstvenim uspjesima u istočnoj Guti, predstavlja neugodni kontraudar. Nakon što je u posljednjih nekoliko mjeseci, zahvaljujući pomoći svojih ruskih i iranskih saveznika, uspio ponovo osvojiti dobar dio teritorija, moć sirijskog režima  je ponovo u velikoj mjeri dovedena u pitanje. Jer, ne napadaju samo turske trupe na Afrin. U njihovim redovima ratuju i sunitski Arapi - uglavnom pripadnici takozvane "Slobodne sirijske armije" (FSA). Ona je prvobitno bila organizovana kao uglavnom sekularni pokret. Ali su se mnogi njeni borci tokom godina konfesionalno radikalizovali i svrstali u ekstremistički tabor.

Izjednačavanje koje ne funkcioniše

To pak znači: Propagandističko izjednačavanje Turaka sa (kurdskim) Sirijcima ne funkcioniše. Sunitski borci, Asadovi protivnici, koje su sirijski vojnici žestoko potisnuli, mogli bi u Turskoj vidjeti svog budućeg saveznika. Erdogan tako već godinama zagovara Asadov politički kraj. To je i svrha podrške sunitskim borcima od strane Ankare. Sada turska vojska u Afrinu nije u direktnom sukobu sa sirijskom vojskom, ali jeste sa trupama povezanim sa režimom. Preostali sunitski borci mogli bi doći u iskušenje da se pridruže turskim snagama.

Syrien | 'Operation Olive Branch' der FSA in Afrin (picture-alliance/AA/H. Nasir)

Propaganda dobra za Tursku: Vojnici Slobodne sirijske armije nadomak Afrina

Na to bi se, kako je za internet magazin Al-Monitor izjavio politički analitičar Metin Gurcan, Ankara mogla osloniti. "Turska će raditi na tome da postigne umjerenu džihadističku mobilizaciju, čime će sunitske opozicione trupe u Idlibu dovesti do toga da se odvoje od radikalnih džihadista i da se ujedine sa borcima FSA-a koje podržava Turska", izjavio je Gurcan.

Nove linije fronta

Tako se Asadov režim suočava sa jednom posve novom situacijom: Otpor sunita mogao bi dobiti novi impuls i time bi se turska vojska efikasno vojno ojačala. To bi u početku važilo samo za sjeveroistok zemlje, ali postoji opasnost i od nekontrolisanog širenja sukoba.

Veći broj aktera na taj način može dovesti do toga da rat postane još složeniji, da se prošire frontovi i da dođe do posve novog razvoja situacije. Do prije nekoliko sedmica je  rat u Siriji ličio na lagano uništavanje Asadovih protivnika, sa dosta velikim brojem žrtava među civilima. Sada bi on mogao da uđe u jednu novu, još jednom dodatno  internacionalizovanu fazu.

Syrien | Flucht aus Khaldieh in Afrin (Reuters/K. Ashawi)

Kurdske izbjeglice iz Afrina bježe pred napadima Slobodne sirijske armije

Nemoć Rusije  

U zavisnosti od toga koliko Ankara podržava sunitske borce, to bi moglo isprovocirati i SAD, koja je sa Kurdima povezana jednim labavim i ne uvijek pouzdanim partnerstvom. Istovremeno, Washington je do sada pokazao izuzetnu suzdržanost naspram sunitskih paravojnih formacija. Na taj način bi rat i iz tog smjera mogao dobiti novi poticaj.

Sve ovo, kako u razgovoru za DW ističe stručnjakinja za Siriju Kristin Helberg, ne bi se moglo dopasti Rusima. Moskva se zajedno sa Teheranom zalaže da se u Siriji ponovo uspostavi vlada koja bi imala snažnu kontrolu. Činilo se da je ovaj cilj u velikoj mjeri postignut. "Vladimir Putin konačno želi okončati ovaj rat, koji je za Rusiju izuzetno skup i diplomatski zapečatiti postignute vojne ciljeve. Stoga bi Asad za ostatak svijeta ponovo trebao postati legitimni vlastodržac i partner za ponovnu rekonstukciju onoga što je uništeno", rekla je Helberg.

Upravo taj plan je sada ponovo doveden u pitanje. Rat u Siriji bi tako mogao ući u jednu novu rundu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije