Sirijski aparat ugnjetavanja pred njemačkim sudom

Ovog četvrtka počelo je suđenje sirijskim ratnim zločincima u Koblenzu. Narednih mjeseci će se u sudnici govoriti o o monstruoznim radnjama koje su plod represivnog državnog aparata stvorenog samo sa jednom svrhom: održavanje vlasti klana Assad u Siriji – po svaku cijenu.

Pred sudom su dvije osobe. Stariji član ovog represivnog aparata bio je 57-godišnji Anwar R., koji je ujedno i glavni optuženi. Nosio je čin pukovnika i vodio odjeljenje 251. sirijske tajne službe. Bio je odgovoran za sigurnost glavnog grada Damaska. Drugi optuženi je Eyad A. On je također je radio u odjelu 251, ali u podređenom položaju.

Dio ovog odeljenja bio je i zatvor u kojem je prema optužnici, mučeno najmanje 4.000 zatvorenika pod vodstvom Anwara R. od aprila 2011. do septembra 2012. godine. U optužnice se nabrajaju silovanje, teški seksualni napadi, premlaćivanja, udaranja nogama i električni udarci. Najmanje 58 pritvorenika su od posljedica ovog zlostavljanja umrli.

Eyad A. optužen je za pomoć u mučenju u najmanje 30 slučajeva.

Prvi sudski proces protiv Asadovog režima

Ovo je prvi put ikada da pripadnici sirijskog režima budu izvedeni pred lice pravde zbog optužbi za zločine protiv čovječnosti. Činjenica da upravo njemački tužitelji mogu suditi Sirijcima za koje se tvrdi da su ubijali i mučili druge Sirijce, pred njemačkim sudovima, omogućeno je Međunarodnim krivičnim zakonom. On je na snagu stupio u Njemačkoj u junu 2002. U njemačkom krivičnom zakoniku primjenjuje se takozvani "princip svjetskog prava". To znači da se njemačko pravosuđe može baviti zločinima prema međunarodnom pravu, čak i ako oni nisu počinjeni u Njemačkoj, a Nijemci nisu ni počinitelji, ni žrtve.

Iako je mjesto zločina daleko, dokaza ima, a ima i svjedoka. Mnogi su kao izbjeglice stigli u Evropu i Njemačku. Evropski centar za ustavna i ljudska prava (ECCHR) u ovom procesu će pružati podršku za 16 svjedoka - žena i muškaraca. Anwar R. će se suočiti sa njih devet u sudnici u svojstvu sutužitelja.

Pravnik Wolfgang Kaleck osnovao je berlinsku Organizaciju za ljudska prava. On je svjestan toga da je žrtvama mučenja vrlo važno sudsko procesuiranje sistema ugnjetavanja. U intervjuu za DW, Kaleck citira mučenu izjavu jedne žrtve: "Ovdje sam došao 2015. godine kao izbjeglica, kao ljudsko biće bez prava, bez ikakve egzistencijalne sigurnosti. Ova vrsta procesa mi vraća status jednog aktivnog subjekta."

„Država nepravde"

Dokazi su takođe zato dobri jer, kako Kaleck kaže,Sirija je jedna „prava država nepravde": "To je država nepravde koja djeluje po određenim pravilima", objašnjava on i dodaje: "A ukoliko je neko imao određenu funkciju, kako i jeste slučaj sa glavnim optuženim koji je rukovodio takozvanom ‚istražnom jedinicom' u kojoj je bilo masovnog mučenja, njemu se naravno može prepisati određeni stepen odgovornosti “. Za Kalecka je suđenje Anwaru R. „ulazak u sistematsku istragu zločina Assadove vlade, posebno sistematskog mučenja“.

Njemačko pravosuđe istražuje zločine Assadovog režima još od 2011. godine. Tada je njemačko Državno tužilaštvo u Karlsruheu pokrenulo takozvani strukturalni postupak. Kad god ima dovoljno referenci za pojedinačne osobe, protiv njih se pokreće posebna istraga. Za sada su pokrenute istrage protiv 20 visokih dužnosnika sirijskog državnog aparata.

Najistaknutiji slučaj je onaj protiv bivšeg šefa sirijskih zračnih snaga Jamila Hassana, za kojeg je pokrenuta međunarodna potjernica još 2018. godine. Nalog za hapšenje temelji se na krivičnu prijavu ECCHR-a i „potvrdile su ga obje zajednice u Siriji", izvještava Wolfgang Kaleck i dodaje da je riječ i o onima koji su zbog sistema patili, ali i oni koji su upravljali državom nepravde.

Jedinica za ratne zločine

Dokaze prikuplja "Jedinica za ratne zločine" njemačkog saveznog Ureda za kriminalističku policiju. U službenom njemačkom jeziku, ovo odjeljenje nosi naziv "Centralni ured za borbu protiv ratnih zločina prema međunarodnom krivičnom pravu" (ZBKV). "Njemačka ne smije biti sigurno utočište ratnim zločincima". To je vodeće načelo ovog odjeljenja koje je smješteno u dobro osiguranoj betonskoj zgradi u mirnom mjestu Meckenheim u blizini Bonna.

Istražitelji su pored ostalog, ključnu pomoć dobili od fondacije sa sjedištem u Holandiji. Riječ je o "Commission for International Justice and Accountability" (CIJA), koja je prokrijumčarila stotine hiljada tajnih vladinih dokumenata iz Sirije nakon početka rata u toj državi. Od tada nekoliko desetina analitičara pretražuje dokumente i pronalazi dokaze za krivično relevantne procese i otvara dosjee, a finansira ih i njemačka vlada. Njemački list "Die Zeit" izvještava da su stručnjaci CIJE-e već stvorili čitav dosije kada su ih istražitelji pitali o materijalu o Anwaru R.

Od mučitelja do savjetnika pokreta otpora

Glavni optuženi, proćelavi 57-godišnjak je zanimljiva figura. Prije nego je postao vladar života i smrti u zatvoru Odjeljenja 251 u Damasku, imao je savršenu karijeru u sirijskom aparatu za odbranu. Ali krajem 2012. Anwar R. se okreće protiv režima. Sa porodicom odlazi u inostranstvo. Savjetuje sirijski pokret otpor i igra istaknutu ulogu unutar opozicije.

U ljeto 2014. bivši obavještajni pukovnik došao je u Njemačku sa porodicom, zatražio je azil, dobio dozvolu boravka i pronašao stan na sjeveroistoku Berlina. Budući da se osjeća proganjanim od strane sirijske tajne službe, obraća se njemačkoj policiji. Policija ga detaljno ispituje i Anwar R. voljno daje informacije, također o njegovom vremenu u Siriji.

Anwar R. očito nije očekivao krivično gonjenje, saznaje DW od istražitelja. Ispričao je svoju priču bez ikakve prepoznatljive pogrešne svijesti. Nakon višemjesečne istrage glavnog tužitelja, Anwar R. uhapšen je 12. februara 2019. godine.

Sveobuhvatna slika režima ugnjetavanja

Promjena političkog stava ovog čovjeka iz tajne službe ne bi trebala igrati ulogu u sudskom procesu, objašnjava advokat Kaleck i pri tome koristi tehnički izraz: „To je takozvano „ponašanje nakon počinjene radnje". S druge strane: Anwar R. odgovoran je za mučenje 4.000 osoba i 58 ubistava. Naravno, to se ne može nadoknaditi političkom promjenom mišljenja."

Očekivanja od procesa u Koblenzu su velika. Djela dvojice optuženih treba ispitati u kontekstu sirijskog aparata moći. U najboljem slučaju moglo bi se doći do sveobuhvatne slike režima ugnjetavanja. To bi pomoglo i drugim instancama za druge procese, na različitim lokacijama. Glasnogovornik njemačkog Saveznog tužilaštva potvrđuje: "Dokazi koje prikupljamo čuvat će se decenijama."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android