SIPRI: Svijet srlja u novo doba mnogih opasnosti | Politika | DW | 23.05.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

SIPRI

SIPRI: Svijet srlja u novo doba mnogih opasnosti

Stokholmski institut za mirovna istraživanja SIPRI upozorava da klimatske promjene i loše i korumpirane vlasti često vode i oružanim sukobima. Prijetnja svijetu je sve to zajedno, i mora da se djeluje odmah, kažu autori.

Bilderchronik des Krieges in der Ukraine | Zerstörung in Pidgayne

Posljedice rata u Ukrajini: srušene kuće i uništeni životi

Već i naslov izvješća je upozorenje: „Okoliš mira: sigurnost u novoj eri rizika“. Mi se nalazimo u „planetarnom vanrednom stanju" jer je sigurnost u klasičnom smislu na opasan način vezana s već gorućom krizom našeg okoliša. Krčenje šuma, topljenje glečera i zagađenje oceana plastikom povezano je sa sve više žrtava u sukobima, sve većim izdacima za oružje i ljudima koji gladuju. A onda je tu i pandemija korone koja je donijela i nove opasnosti.

Na primjer Somalija: zemlja na istoku Afrike koja zapravo nikad nije našla pravi mir nakon krvavog rata, opet srlja u nevolju. Neprekidna suša čini stanovništvo još siromašnijim, prevencije nema, vlada je slaba i ljudi srljaju u ruke ekstremističke islamističke skupine Al Šabab. Neizdrživo je i u Centralnoj Americi: loše žetve zbog klimatske promjene povezane s nasiljem i korupcijom ljude tjera u bijeg prema SAD.

Nedostaje nekakvog globalnog i međunarodnog plana. Svijet „se spotiče“ u nove i kompleksne opasnosti. „Priroda i mir su tijesno povezane, tako da ugroženje jednog opterećuje i drugo, dok poticanje jednog jača i drugo. Djelovati je moguće, a doba za djelovanje je sad“, upozorava direktor SIPRI (Švedski institut za mirovna istraživanja) Dan Smith u razgovoru s novinarima DW.

Treba biti spreman

SIPRI je ovo izvješće pripremio za predstojeći 9. Štokholmski forum za mir i razvoj i želi da posluži kao upozorenje političarima i drugim osobama koji odlučuju. Izvješće smatra kako neke vlade svijeta nisu shvatile težinu krize, ne obraćaju dovoljno pažnje ili su čak poticale nesigurnost. „Drugi predsjednici država ili vlada bi pak rado djelovali, ali imaju druge prioritete koji hitno iziskuju vrijeme i pažnju, kao što je pandemija korone u posljednje dvije godine i trenutno rat u Ukrajini“, kaže Smith.

30 autora mirovnog instituta i drugih institucija zaključuju: „Naše društvo je možda imućnije nego ranije, ali je znatno nesigurnije“. Na 93 stranice ukazuju na moguće globalne posljedice nekih regionalnih zbivanja koje su posljedica našeg umreženog svijeta. Klimatska promjena uzrokuje vremenske nepogode, a pandemija je ugrozila globalni lanac opskrbe. Nasilje i loše žetve su učinile život mnogih poljoprivrednika nemogućim i pridonose svjetskoj migraciji. Žrtve su „često zemlje koje već ionako pate od siromaštva i loših vlada“, mišljenje je stručnjaka SIPRI.

A onda su tu i oružani sukobi: od 2010. do 2020. se njihov broj udvostručio na 56. Isto tako se udvostručio broj izbjeglica na 82,4 milijuna. 2020. je isto tako povećan broj nuklearnih bojnih glava nakon što se godinama njihov broj smanjivao. 2021. su po prvi put u povijesti svjetski izdaci za naoružanje premašili astronomski iznos od dva bilijuna dolara.

Infografik Anzahl bewaffneter Konflikte EN

Broj oružanih sukoba od 1989. do 2020.

Okoliš i sigurnost su neodvojivo povezni

I kad je riječ o okolišu, ovo izvješće instituta iz Stockholma prikazuje mračnu sliku: gotovo četvrtini vrsta prijeti izumiranje. Vrtoglavom brzinom se smanjuje broj kukaca koji bi oplođivali biljke. Kvaliteta tla postaje lošija, „dok se izrabljivanje prirodnih resursa kao što su šume i riblji fond nastavlja na neizdrživoj razini“.

Bivša švedska ministrica vanjskih poslova i europska povjerenica za okoliš Margot Wallström je u nedavnoj pandemiji shvatila „kojem riziku se izlažemo ako nismo pripravni“. Dok se pogoršava i stanje okoliša i svjetska sigurnost, „vlade moraju procijeniti predstojeće rizike, razviti sposobnost izaći s njima na kraj i društvo učiniti otpornijim“, kaže bivša europska povjerenica koja je i savjetnica inicijative SIPRI Okoliš mira.

U izvješću se iznosi pozitivan primjer Južne Koreje: ona je naučila svoju lekciju u epidemiji SARS-a 2002. tako da je tamo i smrtnost od Covid-19 u prve dvije godine bila tek 10% od zemalja slične veličine. Time je Južna Koreja izbjegla i velik broj gospodarskih i socijalnih problema koji su izbili u zemljama koje je pandemija zahvatila nespremnima.

Philippinen Zerstörung nach Rai

Zaštita okoline i mir idu ruku pod ruku: Na slici uništene kuće i dječak koji je ostao bez svog doma nakon tajfuna Rai na Filipinima (decembar 2019.)

Nužna međunarodna vizija i suradnja

Autori ovog izvješća upozoravaju kako su nužne i vizije budućnosti, baš kao i brzo djelovanje. Novo doba opasnosti zahtjeva i nove oblike suradnje kako bi se zajednički suočili s prijetnjama. Kod svih odlučivanja od Ujedinjenih naroda pa do komunalnih projekata svakako trebaju biti uključene i osobe koji su najviše pogođene.

No trenutno ne izgleda da dolazi doba nove i bolje međunarodne suradnje, obzirom na invaziju Rusije na Ukrajinu i opasnosti nove željezne zavjese, a onda je tu i sve više napetosti između Zapada i Kine. „Ako se polazi od pretpostavke da je nešto nemoguće, onda će i biti nemoguće“, smatra Dan Smith.

Međunarodna suradnja je nužna već i iz vlastite koristi: „Znamo da uništavanje okoliša dovodi do većih opasnosti. Utoliko se već i zbog vlastite sigurnosti morate boriti protiv uništavanja okoliša“. Tako su Kina i SAD ipak objavile zajedničku namjeru zaštite klime na COP 26 prošlog studenog.

Kada je riječ o Njemačkoj, direktor SIPRI smatra kako već kao gospodarska velesila mora imati važnu političku ulogu kod neophodnih promjena. Njemačka je i prva zemlja koja je „i pred Vijećem sigurnosti UN ukazala na sponu između klimatskih promjena i opasnosti za sigurnost“. Sad bi Njemačka mogla krenuti u energetsku promjenu kojom se „ne bi samo oslobodila ovisnosti od fosilnih goriva iz Rusije, nego od fosilnih goriva uopće.“

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu