Sigurnosno-politička ostavština napada od 11. septembra

Dvanaest godina nakon terorističkih napada od 11. septembra 2001., ka nebu se uzdiže novi toranj - One World Trade Centar u New Yorku. Na Ground Zerou (nultoj tački) se odavno ponovno uzdižu neboderi. Prvi osumnjičeni za planiranje napada Osama bin Laden je mrtav. Američka vojska se u međuvremenu povukla iz Iraka. Povlačenje iz Afganistana planirano je za 2014.

Ostala je sigurnosna politika, koja od napada dominira razmišljanjem i djelovanjem američke vojske. "90-ih godina prioritet je bila ekonomija, čak i u vanjskoj i sigurnosnoj politici. Ekonomska pitanja stajala su u prvom planu, i to se odjednom promijenilo te je do kraja Bushovog mandata prioritet bila sigurnost. Sigurnost od terorizma. Mislim da uz određena ograničenja to važi i danas", kaže Martin Thunert iz Heidelberg centra za američke studije.

Tako rat bespilotnim letjelicama i raširen nadzor od strane tajnih službi potiču još od mjera koje su Amerikanci poduzeli nakon 11. septembra 2001.

"Rat protiv terorizma"

Otkada je tadašnji američki prdsjednik George Bush, kratko nakon napada najavio "rat protiv terorizma", tajne službe su postale veće. Budžet za ukupno 16 američkih tajnih službi se, prema navodima Washington Posta, od 2001. udvostručio i iznosi 52,6 milijardi američkih dolara. Da te tajne službe širom svijeta nadziru komunikaciju, pa čak i u savezničkim zemljama, postalo je jasno nakon što je bivši službenik tajne službe NSA, Edward Snowden, obznanio povjerljive informacije.

Formiranjem Ministarstva za domovinsku sigurnost je 2002. formirana treća po veličini državna institucija SAD. Upošljava oko 200.000 radnika i glavni zadatak joj je zaštita američkog stanovništva od terorističkih prijetnji. Izdaci za američku vojsku su se od 2001. više nego udvostručili, što je prije svega posljedica ratova u Afganistanu i Iraku, koje su SAD vodile pozivajući se na "rat protiv terorizma".

SAD nakon 11.septembra 2001. nisu uvećale i uvezale samo svoje tajne službe, službe za istragu i vojne snage, već su proširile i svoje ovlasti. Jedna od osnova za to je takozvani Patriot Act, koji je Kongres usvojio 25. oktobra 2001.

Taj zakon je zapravo bio vremenski ograničen, ali ga je Kongres u više navrata produžio. Suštinski dio zakona masivno ograničava građanska prava. Tako su kaznena gonjenja i nadgledanje od strane tajnih službi, nadgledanje telefonske i internet komunikacije, te kontrola finansijskih transakcija i dalje mogući bez posebne dozvole.

Nadgledanja, mučenja, ciljana ubistva

Povećanjem moći tajnih službi i vojske promijenile su se i njihove metode. U Gvantanamu, kao i u logorima i zatvorima u Afganistanu ili Iraku bilo je slučajeva mučenja.

S obzirom da se terorizam nakon 11. septembra decentralizirao, američka vojska se više koncentrisala na asimetrično vođenje rata, kaže Martin Thunert. Tako se vrše ciljana ubistva u kojima se bez sudskog procesa ubijaju osobe koje se smatraju potencijalnom opasnošću.



Predsjednik Obama je akcije bespilotnim letjelicama, koje je uveo George Bush, znatno proširio. Procjenjuje se da je od 2004. na pakistansko-afganistanskoj granici ubijeno i do 3.500 ljudi, među kojima je stotine civila. Američke bespilotne letjelice su i u Jemenu i Somaliji izvele više napada.

Sigurnosno politički instrumenti i metode, koji su se etablirali i strateški modificirali nakon 11. septembra, i dalje su na programu američke sigurnosne politike. Iako je predsjednik Barack Obama rekao da ubuduće te metode želi regulisati, malo je vjerovatno da će ih se SAD u budućnosti odreći.

Autori: Sven Pöhle / Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Marina Martinović