1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sida je politička bolest?!

1. decembar 2009

Sida. Bolest ili manipulacija? Kako to da onaj koji je otkrio virus HIV biva osporen od Ujedinjenih nacija i kako to da onaj ko se testira u Africi i bude pozitivan ako se testira u Berlinu „ima sreće“? Šta je sida?

https://p.dw.com/p/KmLC
Devetogodišnja kineskinja Wang Kaijia zaražena virusom HIV-aFoto: AP
Muškarac hoda u balonu centrom Kelna
Demonstriranje toga kako izgleda izolovanost zaraženih HIV virusom.Foto: AP

Negatori side tvrde da je riječ o bolesti koja zapravo ne postoji te da je riječ o velikoj manipulaciji javnosti sa nekoliko ciljeva koje su postavile različite interesne grupe. Jednu interesnu grupu čini farmaceutska industrija, koja na izmišljenoj bolesti zarađuje čitavim nizom skupih terapija, a drugu predstavlja politika, koja strahom od side i odgovarajućim mjerama reguliše/ usmerava/ sankcioniše društvena kretanja određenih grupa (npr. homoseksualaca).

Negatori side prenose da je imunodeficijentnost širok pojam i da, ako je bolest imala smrtan ishod, smrt uvijek nastupa kao posljedica kancera, ili upalnih procesa, na primjer, upale pluća, uz nemogućnost organizma da se odbrani od bakterijskih ili virusnih „napadača“. Bolesnik koji je umro od side, zapravo je umro od neke već poznate bolesti koja je proglašena posljedicom side. Odnosno, posljedicom postojanja HIV-virusa u organizmu. Ali, taj virus se identifikuje postojanjem odgovarajućih antitijela i testovima „Eliza“ i „Vesternblot“ pri čemu ovaj potonji ima desetak segmenata u kojima se ta antitijela traže.

„U Berlinu ste imali sreće!“

U Africi se virus dokazuje reakcijom dva segmenta, u Njemačkoj je potrebna reakcija u tri segmenta, u Australiji - četiri. Tako neko ko je proglašen oboljelim u Africi može da se pregleda u Berlinu i dobije odgovor: „Imate sreće – test Vam je negativan“. Australijski naučnik Valendan Tarner, u posebnoj studiji je pokazao da test na HIV može ispasti pozitivan uslijed oko 60 faktora, među kojima su vrlo česti grip ili žutica. Tako se ostavlja mnogo mjesta proizvoljnom lijepljenju etikete oboljelog od side.

Hitler, Sadam Husein i Staljin u zagrljaju zanosnih žena sa tekstom "Sida je masovni ubica"
U kampanjama za borbu protiv AIDS-a ide se toliko daleko da se upotrebljavaju likovi masovnih ubica kao identifikacija. Ova kampanja, pokrenuta u Njemačkoj, naišla je na oštru osudu javnosti.Foto: das comitee/Uwe Düttmann

Jedan od najspornijih trenutaka u istoriji side svakako je i konferencija za štampu 1984. godine kada je nobelovac Robert Galo saopštio da je HIV virus – koji je predstavio kao svoje otkriće - izazivač ove opake bolesti. Mnogima je smetalo to što je konferenciju sazvala tadašnja američka ministarka zdravlja Margaret Hekler, dakle, političarka - a ne neki ugledni naučni forum. Galo se kasnije ispostavio kao prevarant i pred Ujedinjenim nacijama izgubio spor o autorstvu na otkriće HIV-virusa. No, zvanična medicinska mašinerija – koja se i danas u velikoj mjeri rukovodi njegovim saznanjima - već je bila spremna za tretman miliona ljudi novim lijekovima.

Beskrupulozna manipulacija

Jedna Indijka sa rukom na licu zaražena virusom HIV-a.
Foto: AP

Jedan od velikih naučnika našeg doba, nosilac mnogih priznanja i član američke Akademije nauka, Peter Disberg, smatra da HIV-virus nikada nije izolovan prema kriterijumima klasične virologije. Od njega potiče i teza koja izaziva preveliki strah, i prirodan otpor ljudi koji ne vjeruju da postoje strukture koje se poigravaju ljudskim zdravljem, teza prema kojoj su simptomi side posljedica medikamenata kojima se ona liječi. A jedan od najvećih stručnjaka za medicinu u Africi, kelnski naučnik Volf Gajsler, tvrdi:

„Sida je politička bolest čije se širenje ne može medicinski objasniti, ne samo politička bolest, već i biološko oružje.“

Skeptici smatraju da se istina o sidi krije daleko od novinskih naslova i televizijskih dnevnika, te da se ljudskim zdravljem, pa i saznanjima o sidi, odavno beskrupulozno manipuliše.

Autor: Saša Bojić

Odg. urednik: Svetozar Savić