Sibir – raj za mamute?

Čini se da ljudi i mamuti imaju dugu zajedničku istoriju?

Mislim da svi ljudi sjeverne hemisfere imaju nekakvu vrstu povezanosti sa mamutima. Čak i djeca poznaju mamute zahvaljujući stripovima i filmovima. Oni su do danas ostali dio naše istorije. Za ljude u ledenom dobu mamut je bio ono što je danas za nas krava – koristili su njegove kosti, kožu i krzno i meso.

Mamut kao model

Šta je kod mamuta tako interesantno što je dovelo do toga da se radi na dešifrovanju njegovog nasljednog koda?

Ne radimo iz ljubavi prema nasljednom kodu mamuta. Zbog toga što je u permafrostu sačuvano mnoštvo mumija mamuta na raspolaganju je dovoljno uzoraka za istraživanja, tako da je on postao neka vrsta model-životinje. Do sada je dešifrovano oko 70 procenata genoma. Radimo i dalje i nastojimo da dešifrujemo genom mamuta u skladu sa standardima koji važe za današnje sisare.

Šta ste do sada otkrili?

Postoji zanimljiva paralela sa ljudima. Prije šest do sedam miliona godina počeo je kod majmuna proces koji je doveo do čovjeka. U to vrijeme slonovi su se podjelili na afričke i indijske i mamute. Mamut je, dakle, moderan slon kao i ostali. Jedino je bio baksuz, pa je izumro prije nego što je to dočekao.

Tri izumiranja mamuta

Postoji teza da je čojvek istrijebio mamute.

Genetički različite populacije mamuta izumrle su tri puta na različitim mjestima – prvo prije 45 hiljada godina u Sibiru. U to vrijeme tamo nije bilo ljudi. Drugo veliko izumiranje bilo je prije desetak hiljada godina u Evropi. Nije razjašnjeno da li je čovjek bio kriv. Najzad, prije tri i po hiljade godina na ostrvu Wrangel u Sjevernom moru izumrli su oko dva metra visoki patuljasti mamuti. Postoje sumnje da je tome doprinjeo čovjek.

Istraživač gena Džordž Čerč sa Medicinskog fakulteta Harvard kaže da bi mogao da klonira mamuta. Verujete li u to?

Ne vjerujem da bi to mogao da učini danas. Ali kloniranje neke izumrle vrste biće uskoro moguće. Prvi pred-pokušaji već su uspjeli u slučaju divokoze ibis u Španiji. Tamo je sačuvano tkivo poslužilo za kloniranje embriona. Ali, to je tek prvi korak – klonirati mamuta mnogo je komplikovanije.

Zbog čega?

Ne postoji potpuno sačuvan ćelijski materijal. Prvo bi trebalo genom slona pretvoriti u genom mamuta. To je moguće na osnovu podataka kojima raspolažemo. Međutim, tehnički još nismo u stanju da napravimo tako veliki broj promjena. Ali, samo je pitanje vremena kada će to biti moguće.

Genetika i etika

Čak i kada bi tehnički bilo moguće - da li bi takvo nešto bilo ispravno?

Vjerovatno će biti etičkih rezervi, ali u slučaju mamuta smatram da nema nikakvih problema. Prije svega, oni ne predstavljaju nikakvu opasnost, to su životinje koje je moguće kotrolisati. Ekološka niša koja je bila prebivalište mamuta do danas je ostala nenaseljena. U Sibiru ima mnogo mjesta. Ruska vlada napravila je na velikom prostoru paleopark sa biljkama iz ledenog doba. To bi bila prava sredina za mamute.

Ali neandertalce nećete vratiti među nas?

Argument Džordža Čerča u ovom slučaju glasi: ako smo zaista odgovorni zbog toga što su neandertalci izumrli, sada nam se pruža veličanstvena prilika da to popravimo. Da budemo ozbiljni: smatram da u ovom slučaju preovlađuju etičke rezerve. U krajnjem slučaju, bilo bi potrebno genom čovjeka pretvoriti u genom neandertalca.

Da li bi bilo moguće „nenadertalizovati“ šimpanzu?

Da, to je već predloženo, ali i to je krajnje problematično. Kada budemo tehnički u stanju da „vaskrsnemo“ mamuta uz pomoć iste tehnike biće moguće nečuvene stvari – na primjer, stvaranje ljudsko-majmunskog hibrida. Vaskrsli mamut tu je najmanji problem.

Spiegel Online/Nenad Briski

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić