Sex na recept - Da li da država plaća seksualne usluge? | Panorama | DW | 14.01.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Sex na recept - Da li da država plaća seksualne usluge?

Jedna političarka njemačkih Zelenih kaže da bi mogla da zamisli da država plaća hendikepiranim licima seksualne usluge. To „razmišljanje“ je bilo povod za oštre kritike na račun njene stranke.

U Holandiji već nekoliko godina postoji mogućnost da ljekar pacijentu propiše seks sa takozvanim seks- asistentkinjama – ili asistentima. Pri tome moraju biti ispunjeni strogi uslovi: osobe koje su upućene na pomoć države moraju da ljekarskim nalazom dokažu da ne mogu da se seksualno zadovolje na drugi način, a moraju imati i dokaz da seksualnu uslugu ne mogu sami da plate. I u Njemačkoj savjetodavna institucija „Pro familia“ već godinama pokušava da razjasni da li bi finansiranje seksualne asistencije mogla da preuzmu zavodi za obavezno zdravstveno osiguranje, zavodi za socijalnu pomoć ili neke druge državne institucije.

Posljednjih dana je ovu temu u javnosti ponovo pokrenula poslanica stranke Savez 90/Zeleni Elizabet Šerfenberg. Ona je za dnevnik Velt am zontag rekla da bi mogla da zamisli da hendikepiranim licima država finansira seksualne usluge prostitutki. Iako nije riječ o konkretnom i zvaničnom zahtjevu stranke Zelenih, ova izjava je izazvala burne reakcije i diskusije – što je razumljivo kada se zna da će 2017. biti napeta izborna godina.

Razmjeri problema su nejasni

Među prvima je reagovao zamjenik šefa poslaničkog kluba SPD (socijaldemokrate) u Bundestagu Karl Lauterbah koji je za list Frankfurter Rundšau izjavio da se protivi prostituciji „na recept", jer „komercijalne prostitucije ne bi trebalo da bude u domovima za stara lica."

Ilustracija: dvoje ljudi se grli

Seks-asistentkinje već duže vrijeme postoje u Holandiji

Oštro je reagovao i predsjednik Fondacije za zaštitu pacijenata Ojgen Briš rekavši da oni koji su upućeni na tuđu pomoć u obavljanju toaletnih potreba, ili prilikom održavanja lične higijene, ili dok se hrane, „imaju druge brige".

Radio Dojčlandfunk tim povodom, međutim, piše da je tema seksualnosti u domovima za stara lica važnija nego što to društvo opaža u javnim debatama: stručne literature i savjetnika za pogođene osobe – ne nedostaje: „No, time još nije odgovoreno na pitanje da li seksualne usluge treba da se stave na spisak djelatnosti koje plaćaju zdravstvena osiguranja, a nejasno je i koliko je ovaj problem zaista veliki."

„Izgubili vezu sa svijetom"

Jedan od najoštrijih kritičara ideje Elizabet Šarfenberg potiče, međutim, iz redova samih Zelenih, a to je  gradonačelnik Tibingena Boris Palmer. On je na svom Fejsbuk-nalogu postavio pitanje: „Čemu uvijek u izbornoj godini ovakve avanture? Vegetarijanski dan, uniseks-toaleti i optužbe za pedofiliju su takođe bili takvi hitovi. Zar neko ko je poslanik Bundestaga ne može da takve ideje jednostavno ostavi u koferu, ako već služe tome da budemo etiketirani kao ludaci koji su izgubili vezu sa svijetom? Ovakav početak godine je da počupaš kosu na glavi."

A u taj „početak godine“ spada i drvlje i kamenje koje je osuto na predsjedavajuću stranke Zelenih Simone Peter u prvim danima januara. Nakon što je kelnska policija rigoroznom kontrolom spriječila ponavljanje novogodišnje noći 2016. kada su sjevernoafrički migranti masovno napastvovali žene, među opštim pohvalama Peterova je bila jedini kritički glas koji je doveo u pitanje „srazmjer i regularnost postupka u kojem je oko hiljadu osoba kontrolisano zbog svog izgleda". I tom prilikom su se Zeleni našli na meti kritika velikog dijela političke javnosti.

 

Preporuka redakcije