Septembar

List Frankfurter Rundschau u svom online izdanju je u septembru objavio tekst o sve većem broju Roma koji u Njemačku dolaze iz balkanskih zemalja:

„U Bosni i Hercegovini je politička sitiuacija u odnosu na druge zemlje u regionu teža. Male romske zajednice se često nalazi u unakrsnoj vatri izemeđu dvije suprotstavljene etničke grupe, tako da često izgube projekte koji bi im omogućili izgradnju infrastrukture. Prema Dejtonskom sporazumu iz 1995. predsjednik BiH može postati samo neko ko je Bošnjak, Srbin ili Hrvat. Rom dakle ne može“.

Povodom izglasavanja u njemačkom Bundesratu o reformi Zakona o azilu, kojim se BiH, Srbija i Makedonija proglašavaju "sigurnim zemljama", njemačke novine se osvrću na loše uvjete u kojima žive Romi u tim zemljama.

"Romi na Balkanu se nalaze na dnu socijalne ljestvice, diskriminirani su. Ali, sistemskog progona nema. Brutalni napadi, poput onih u EU zemljama Mađarskoj, Slovačkoj ili Francuskoj su uglavnom nepoznati", piše Der Tagesspiegel u svome članku kojega naslovljava pitanjem: "Jesu li to stvarno sigurne zemlje porijekla?", osvrćući se pritom na Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Srbiju. List dodaje da je stvarni problem tih zemalja borba s dramatičnom socijalnom bijedom te da im prijeti državni bankrot.

Der Tagesspiegel navodi također i slučaj Bosne i Hercegovine, u kojoj "država, koja se temelji na poslijeratnom Daytonskom ustavu, ne može dovoljno štititi prava manjina. Tako se ljudi, koji se etnički ne izjašnjavaju ili pripadaju nekoj manjini diskriminiraju kroz ustav, kako je to 2009. utvrdio Evropski sud za ljudska prava. To ne znači da su ti ljudi potlačeni u svakodnevici. Međutim, ono što je sigurno je da je pravna država u BiH tako loše razvijena i da je pod veoma jakim utjecajem stranačkih interesa, da građani često uopütee ne mogu ostvariti svoja prava."

Tužitelj traži doživotni zatvor za Radovana Karadžića

Zahtjev tužioca Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju da se bivši vođa bosanskih Srba, Radovan Karadžić, osudi na doživotni zatvor, jedna je od tema kojom su se u septembru bavili komentatori njemačke štampe.

„Tužitelj traži doživotnu kaznu za Karadžića“, bio je naslov teksta u online izdanju lista „Die Zeit. „Doživotna zatvorska kazna je jedina odgovarajuća kazna“, navodi se u dokumentu tužilaštva, prenosi „Zeit-online“ i podsjeća da tužilaštvo Karadžića smatra odgovornim za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Karadžić, podsjeća „Zeit-online“, bio je vodeća politička i vojna osoba i ratu u BiH i smatra se suodgovornim za masakr u Srebrenici, najveći genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata“, piše pored ostalog „Zeit-online“.

„Frankfurter Rundschau“ također podsjeća da se Karadžić pored ostalog smatra odgovorim za genocid u Srebrenici, ali i navodi njegov zahtjev da bude oslobođen.

„Pod Karadžićevom komandom i nadzorom su njegovi saradnici i podređeni ubili, mučili, protjerali ili na neki drugi način zlostavljali stotine hiljada Bošnjaka i Hrvata“, prenosi „Frankfurter Rundschau“ riječi tužioca i navodi da je Karadžić optužen po 11 tačaka. „Tužilaštvo pored ostalog predbacuje Karadžiću da je s preminulim jugoslovenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem i bivšim komandantom VRS, Ratkom Mladićem, vršio etničko čišćenje u BiH. Bošjaci, Hrvati i svi drugi osim Srba su sistematski protjerivani. Pored genocida u Srebrenici, Karadžić se tereti za 44 mjesečnu opsadu Sarajeva prilikom koje je, prema navodima organizacija za zaštitu ljudskih orava, ubijeno oko 10.000 civila. U ratu u BiH je ukupo poginulo oko 100.000, a protjerano oko 2,2 miliona ljudi “, piše pored ostalog u listu „Frankfurter Rundschau“.