Schmidt predlaže sankcije protiv Dodika | Politika | DW | 26.01.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Izbor iz štampe na njemačkom

Schmidt predlaže sankcije protiv Dodika

„Christian Schmidt, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i Njemačka žele kaznene mjere protiv šefa SNSD-a“, piše austrijski Standard.

„Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt smatra da je moguć dogovor unutar EU o uvođenju sankcija bosanskohercegovačkom desničarsko-radikalnom političaru Miloradu Dodiku. Schmidt je nedavno rekao da bi sankcije bile dobra opcija", piše austrijski Standard.

List dalje navodi kako je „Bosna i Hercegovina od jeseni u najgoroj krizi od završetka rata 1995. godine, jer su Dodik i njegova stranka SNSD poduzeli konkretne korake na eliminaciji zajedničkih državnih struktura."

„Dodik slijedi stare ratne ciljeve srpskih nacionalista, koji žele uništiti Bosnu i Hercegovinu i pripojiti Republiku Srpsku Srbiji", piše Standard.

List podsjeća da su SAD pooštrile sankcije protiv Dodika, koje su provobitno donesene 2017. godine.

„Međutim, EU se nije pridružila ovim američkim sankcijama. U EU postoje desničarskopopulistički nacionalisti poput mađarskog premijera Viktora Orbana, koji čak podržavaju Dodika. Druge države, poput Austrije, zabrinute su zbog austrijskih tvrtki koje su zastupljene u RS-u, ali diplomati također kažu da su zabrinuti zbog negativnih reakcija nacionalističkih Srba u Beču. Njemačka se s druge strane aktivno zalaže za sankcije Dodiku", piše Standard. 

Milorad Dodik

Milorad Dodik - Očekuju li ga i sankcije EU?

Negiranje zločina

„Dodik ne samo da već dugi niz godina pokušava uništiti Bosnu i Hercegovinu, već pokušava umanjiti ili negirati zločine. Naime, one koji su počinjeni u ratu 1992-1995 protiv ljudi s muslimanskim imenima. Da bi to učinio, osnovao je "komisiju" koju je vodio izraelski povjesničar Gideon Greif. Greif je u izvješću čak negirao genocid oko Srebrenice u ljeto 1995. godine.

Međutim, Greif je u međuvremenu neke dijelove povukao, najavljujući da će u svom izvješću navesti dodatna objašnjenja koja bi trebala potvrditi da je oko 8.000 ljudi ubijeno u Srebrenici u julu 1995. godine", primjećuje Standard.

Male šanse za dogovor

Isti list također piše o tome da bi ove sedmice trebali biti nastavljeni pregovori o ustavnoj reformi u BiH.

„Ove sedmice počinje nova runda pregovora o reformi izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, koju su pokrenule EU i SAD. Dosadašnji pregovori nisu dali nikakve rezultate. Osim tehničkih izmjena kojima se trebaju spriječiti prijevare i koje ne zahtijevaju ustavne izmjene, hrvatski nacionalistički HDZ želi osigurati da ubuduće samo jedan od njegovih zastupnika može sjediti u državnom Predsjedništvu kao hrvatski član", piše Standard.

„De facto trenutno srpskog člana biraju Srbi, bošnjačkog člana Bošnjaci, ali hrvatskog člana nije izabrala većina Hrvata. Iako to ne predstavlja diskriminaciju i ustavno je, za mnoge Hrvate ostaje politički neprihvatljivo", piše Standard koji ocjenjuje da se „kompromis u cijeloj stvari čini malo vjerojatnim". 

Viktor Orban

Viktor Orbam - Austrijski Standard ga naziva "najboljim Putinovim prijateljem"

List dodaje kako HDZ BiH u svojim nastojanjima ne dobija samo podršku iz susjedne Hrvatske, već i „od ruske vlade, koja podržava i druge nacionaliste u jugoistočnoj Europi".

Putinov najbolji prijatelj

Isti list u tekstu pod nazivom „Putinov najbolji prijatelj" piše o mađarskom premijeru Viktoru Orbanu i njegovom „zaokretu od Zapada".

„Orbán se također pokazuje kao koristan partner Moskve u potkopavanju pozicija Zapada u politici prema Balkanu. Diplomat Olivér Várhelyi, kojeg je poslao u Bruxelles, dobio je ključnu poziciju povjerenika za proširenje EU kao rezultat pogrešne odluke predsjednice Komisije Ursule von der Leyen. Tako on može pomoći proruskom srpskom nacionalističkom vođi Miloradu Dodiku u Bosni na izgradnji Republike Srpske, kao i oporbenim desnim nacionalistima u Makedoniji", piše Standard.

List dalje navodi:„Prilikom posjete Banja Luci u novembru, Orbán je najavio kredit od 100 milijuna eura za Republiku Srpsku, a njegove izjave o "teškoj integraciji" muslimana (u EU – op. red.) izazvale su proteste ne samo u Bosni. Svoj posjet Sarajevu, glavnom gradu Federacije, otkazao je u posljednjem trenutku vjerojatno zbog lošeg raspoloženja. Zbog štetnih intriga su brojni zastupnici u Europskom parlamentu već pozvali na istragu oko uloge mađarskog povjerenika", piše Standard.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.