Scharon Plan zamjene teritorija u Gazi
7. februar 2004Oglas
Izraelski sef vlade je najanovijom najavo, da cce ukloniti jevrejska naselja izazvala pometnju na svim stranama.Mozzda je uvidio da je skupo stititi 7500 Izraelaca naspram jedan i po milion Palestinaca, u malom pojasu Gaze. Ali,Scharonov nagovjestaj o odricanju od naselja,vjerovatno je vezan za njegovu predstojecu posjetu Washingtonu. Sta ustvari ovim zzeli, izraelski izraelski premijer.
Iza iznenadnog obrta premijera,koji je prije samo pola godine trvrdio kako su pomenuta naselja na podruccju Gaze,vazzna za sigurnost Izraela, krije je jedan strateski koncept.
Naselja u podruccju Gaze,prije svega ona u srcu naseljenog podruccja trebaju biti predata, naustrb vecih naseljenicckih kvartova na zapadnoj obali Jordana. To bi trebalo smanjiti napestosti izmedju vecinsog Palestinskog i i vrlo malo jevrejskog stanovnistva, koje su se cesto zavrsavalo krvavim sukobima.
Naime, 7500 izraelski-jevrejskih naseljenika zzivi na oko 40 kilometara Srednjo-morske obale,od cega su polovina-djeca. No,oni raspolazzu sa 42% najplodnije zemlje,dok milion i 400 hiljada Palestinaca, u rukama drzzi manje od 60% obradive i plodne zemlje, podruccja Gaze. Jos drasticcnija je razlika u raspodjeli resursa,naprimjer, vode.
Svaki izraelski naseljenik u Gazi raspolazze godisnje sa 1000 kubika vode, a svaki Palestinac samo sa 172 kubna metra, vode.
Neravnopravna raposjela nije i jedini povodo succeljavanja izraelskih naseljenika i Palestinica. Uostalom, izraelski naseljenici na podrucju Gaze, nemaju bezrezervnu podrssku izrelskog naroda. Vecina Izraelaca izjasnila se,naime, evakuaciju s podrucja Gaze.
Scharonova namjera da ukloni naselja, nailazi na osto protivljenje desno-orijntisanih partija, kao i predstavnika naseljenika. Istovremeno, na medjunarodnoj ravni on nailazi na saglasnost i odobravanje.
Upravo takva saglasnost ce Scharonu trebati, kada bude provodio drugi dio plana kompletiranja vecih naselja na Zapadnoj obali Jordana,gdje zzeli ojacati i naseliti vise od 200 000 stanovnika.
Jer, Scharonov stratesske cilj glasi: treba izgraditi velika nasselja oko Jerusalema i najvecce naseobine Ariel i pripojiti ih Izraelskoj drzavnoj teritoriji. To bi,ustvari sprijecilo stvaranje jedinstvene Palastinske drzzave,odnosno njene cjelovite teritorije. Njegov je glasnogovrik je rasvijetlio namjeru premijera da s Palestincima izvrssi razmjenu teritorija. Region naseljen Izraelscima arapskog porijekla,treba biti prepusten Palestincima, Zauzvrat bi Izrael stekao pravo na jevrejska naselja.Ovakve su izjave izazvale zaprepastenost i ljutnju Arapa,koji su izraelski gradjani i niko ich o tome nije konsultovao.
Scharonov plan razdvajanja nije jos potpuno izradjen, i za to su mu ,kako kazze izraelski premijer, potrebna jos dva-tri mjeseca. U medjuvremenu,ostaje otvoreno niz pitanja.Sta ce se recimo dogoditi sa naseljima na sjeveru Gaze?
Ili,ko cce popuniti vakuum u vlasti, na podrucju Gaze,kada se Izraelske trupe povuku?Jedno od pitanja je i kako cce biti izvrseno razdvajanje izmedju Izraelaca i Palestinaca na Zapadnoj obali Jordana,odnosno, kuda cce prolaziti "graniccni zastitni zid". Na kraju,sta cce biti sa Jerusalemom,gdje su Izraelci i Palestinci izmjesani te, kako ce to sve Izrael rijesiti, bez sudjelovanja Paletinaca?
Iza iznenadnog obrta premijera,koji je prije samo pola godine trvrdio kako su pomenuta naselja na podruccju Gaze,vazzna za sigurnost Izraela, krije je jedan strateski koncept.
Naselja u podruccju Gaze,prije svega ona u srcu naseljenog podruccja trebaju biti predata, naustrb vecih naseljenicckih kvartova na zapadnoj obali Jordana. To bi trebalo smanjiti napestosti izmedju vecinsog Palestinskog i i vrlo malo jevrejskog stanovnistva, koje su se cesto zavrsavalo krvavim sukobima.
Naime, 7500 izraelski-jevrejskih naseljenika zzivi na oko 40 kilometara Srednjo-morske obale,od cega su polovina-djeca. No,oni raspolazzu sa 42% najplodnije zemlje,dok milion i 400 hiljada Palestinaca, u rukama drzzi manje od 60% obradive i plodne zemlje, podruccja Gaze. Jos drasticcnija je razlika u raspodjeli resursa,naprimjer, vode.
Svaki izraelski naseljenik u Gazi raspolazze godisnje sa 1000 kubika vode, a svaki Palestinac samo sa 172 kubna metra, vode.
Neravnopravna raposjela nije i jedini povodo succeljavanja izraelskih naseljenika i Palestinica. Uostalom, izraelski naseljenici na podrucju Gaze, nemaju bezrezervnu podrssku izrelskog naroda. Vecina Izraelaca izjasnila se,naime, evakuaciju s podrucja Gaze.
Scharonova namjera da ukloni naselja, nailazi na osto protivljenje desno-orijntisanih partija, kao i predstavnika naseljenika. Istovremeno, na medjunarodnoj ravni on nailazi na saglasnost i odobravanje.
Upravo takva saglasnost ce Scharonu trebati, kada bude provodio drugi dio plana kompletiranja vecih naselja na Zapadnoj obali Jordana,gdje zzeli ojacati i naseliti vise od 200 000 stanovnika.
Jer, Scharonov stratesske cilj glasi: treba izgraditi velika nasselja oko Jerusalema i najvecce naseobine Ariel i pripojiti ih Izraelskoj drzavnoj teritoriji. To bi,ustvari sprijecilo stvaranje jedinstvene Palastinske drzzave,odnosno njene cjelovite teritorije. Njegov je glasnogovrik je rasvijetlio namjeru premijera da s Palestincima izvrssi razmjenu teritorija. Region naseljen Izraelscima arapskog porijekla,treba biti prepusten Palestincima, Zauzvrat bi Izrael stekao pravo na jevrejska naselja.Ovakve su izjave izazvale zaprepastenost i ljutnju Arapa,koji su izraelski gradjani i niko ich o tome nije konsultovao.
Scharonov plan razdvajanja nije jos potpuno izradjen, i za to su mu ,kako kazze izraelski premijer, potrebna jos dva-tri mjeseca. U medjuvremenu,ostaje otvoreno niz pitanja.Sta ce se recimo dogoditi sa naseljima na sjeveru Gaze?
Ili,ko cce popuniti vakuum u vlasti, na podrucju Gaze,kada se Izraelske trupe povuku?Jedno od pitanja je i kako cce biti izvrseno razdvajanje izmedju Izraelaca i Palestinaca na Zapadnoj obali Jordana,odnosno, kuda cce prolaziti "graniccni zastitni zid". Na kraju,sta cce biti sa Jerusalemom,gdje su Izraelci i Palestinci izmjesani te, kako ce to sve Izrael rijesiti, bez sudjelovanja Paletinaca?
Oglas