1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Savjest Evrope: 10 godina Evropskog suda za ljudska prava

Martin Durm1. novembar 2008

Ovoga vikenda Evropski sud za ljudska prava u Strazburu slavi svoj deseti rođendan. Sud je otvoren 1.11.1998. godine i nadležan je za 800 miliona ljudi, koji dolaze iz zemalja članica Vijeća Evrope.

https://p.dw.com/p/Fl8f
Nove žalbe i predmeti stalno pristižu i gomiliaju se. Trenutno sudije čeka još 80 hiljada slučajeva.
Nove žalbe i predmeti stalno pristižu i gomiliaju se. Trenutno sudije čeka još 80 hiljada slučajeva.Foto: AP

U Evropskom sudu za ljudska prava zaposleno je 47 sudija. Svake godine oni izreknu oko hiljadu i po presuda. Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava Žan Pol Kosta kaže: „Htio bih vam skrenuti pažnju da uprkos ovako velikom broju tužbi kvalitet našeg rada i visoki standardi u izricanju presuda nisu narušeni“.

U Evropskom sudu za ljudska prava zaposleno je 600 službenika iz gotovo svih evropskih zemalja. Svaki građanin koji dolazi iz jedne od 47 članica Vijeća Evrope ima pravo da se obrati sudu za ljudska prava pod uslovom da su iscrpljene sve pravne mogućnosti za žalbu u zemlji u kojoj živi. Tada je Sud za ljudska prava u Strazburu posljednja instanca. Sudu su se obraćale žrtve ratova u Čečeniji, pristalice turske opozicije koji su se našli u zatvorima bez suđenja, ućutkani novinari, mučeni i oklevetani ljudi. Vode se razni procesi pa i oni o eutanaziji, vještačkoj oplodnji, oduzimanju prava na starateljstvo nad djecom. Sud je i preopterećen i bez dovoljno novca – godišnji budžet je pedesetak miliona eura. Sudije već godinama traže reformu. Predsjednik suda Žan Pol Kosta kaže: „Ne možemo vječno čekati. Moramo naći mogućnost da ubrzamo postupke i da se koncentrišemo na slučajeve koji su zaista od suštinskog značaja“.

Sudu se obratio terorista Karlos ali i ubica djeteta

Europäischer Gerichtshof entscheidet im Fall Gäfgen
Sudije iznose presudu Nijemcu Gefgenu osuđenom zbog ubistva Jakoba von Metzlera, sina poznatog njemačkog bankara.Foto: picture-alliance/ dpa

Sud za ljudska prava, prilikom razmatranja tužbi, ne gleda na ime podnosioca. Može se dogoditi da je i sam podnosilac tužbe počinio zločin. Tako su se bivši šef Kurdske radničke partije PKK Očalan i terorista Karlos žalili ovom sudu na uslove u zatvoru koje su doživjeli kao povredu ljudskih prava. Čak je i ubica djeteta Markus Gefgen podigao žalbu pred ovim sudom. Njemačka sutkinja Evropskog suda za ljudska prava Renata Jaeger smatra da je to u redu i kaže: "Sud je i osnovan da bi kontrolisao da li nacionalne vlasti i nacionalni sudovi poštuju ljudska prava. Stoga je on i nadležan za takve slučajeve. I ubica ima pravo na fer-suđenje“.

Najzanimljivije, kada je riječ o Evropskom sudu za ljudska prava, nisu spektakularni slučajevi koje ponekad rješava, nego činjenica da ne raspolaže nikakvim aparatom – nema ni policiju, ni sudske izvršitelje, niti opipljivu vlast. Uprkos tome svaka zemlja poštuje njegove presude. Veći autoritet se ne može zamisliti.