Saudijska Arabija: Virus potresa temelje države | Politika | DW | 26.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Saudijska Arabija: Virus potresa temelje države

Saudijska Arabija je pandemijom korone dvostruko pogođena. S jedne strane se mora nositi sa globalnim padom cijena nafte, s druge strane joj prijeti povratak klerika. Zemlje se nalazi na raskrsnici.

Saudijska Arabija se bori sa korona krizom i to na dva načina. Skupa sa drugim zemaljama članicama OPEC-a postigla je dogovor o drastičnom smanjenju proizvodnje nafte. U maju i junu bi na osnovu tog dogovora proizvodnja trebala biti smanjena za 9,7 barela dnevno što je deset posto dosadašnje proizvodnje. Riječ je o najvećem smanjenju koje je organizacija do sada ikada dogovorila.

Unatoč tome države OPEC-a imaju poteškoće sa prodajom nafte. Zbog korona krize je globalna potrošnja masivno pala – i do 30 posto. Zemlje kupci sada ne raspolažu dodatnim kapacitetima za skladištenje. S obzirom na to da u ovoj situaciji niko ne kupuje cijena nafte dalje pada. Početkom ove sedmice je cijena američke nafte WTI čak bila u minusu: barel je koštao skoro minus 40 dolara. Drugim riječima: rezerve nafte svojim vlasnicima od tada stvaraju troškove. Tako će se i Saudijska Arabija unatoč prethodnom naftnom ratu sa Rusijom morati prilagoditi velikom padu prihoda. 

Rapidan porast broja inficiranih

Kriza izazvana padom cijena nafte dolazi u trenutku kada se zemlja suočava sa porastom broja inficiranih virusom korona. U utorak je Johns-Hopkins Univerzitet prijavio skoro 10.500 slučajeva inficiranih. 103 stanovnika su preminula. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da broj zaraženih naglo raste. Od sredine mjeseca krivulja naglo raste uz dodatno povećanje u posljednja četiri dana. Još 17. aprila je broj inficiranih iznosio 7142 osobe – trećinu manje nego četiri dana kasnije. 

Saudijska Arabija je vrlo rano uvela ograničenja slobode kretanja

Saudijska Arabija je vrlo rano uvela ograničenja slobode kretanja

Među inficiranim je i, kako je izvijestio New York Times, 150 članova kraljevske porodice. Prestlonasljednik Mohamed bin Salman se, kako se navodi u izvještaju, u pratnji brojnih ministara navodno povukao u Džedu na Crvenom moru. To što je infekcija pogodila i kraljevsku porodicu bi mogao biti razlog za vrlo rano uvođenje ograničenja slobode kretanja. Već koncem februara je zemlja zatvorila hodočašće u Meku i Medinu. Kraljevstvo savjetuje hodočasnike da se ne pripremaju za ovogodišnji hadž.

Nesigurna situacija radnika iz inozemstva

K tomu u brojnim gradovima, među njima i u Rijadu, je na snazi policijski sat 24 sata dnevno. Širom zemlje je na snazi policijski sat od 15 sati do šest ujutro. Putovanja između provincija, kao i ulazsci i napuštanja gradova u cijeloj Saudijskoj Arabiji su zabranjeni.

Ipak unatoč tome širenje virusa korona nije zaustavljeno. Kao najopasnije žarište slove skučeni i gusto naseljeni smještaji u kojima žive radnici iz stranih zemalja kojih ima do devet miliona u zemlji. Neke saudijske tvrtke ih više ne upošljavaju i ne plaćaju im više plaću. Sudbina ovih ljudi je neizvjesna. Slično je stanje sa stranim radnicima i u drugim zaljevskim zemljama. Prema navodima Međunarodne organizacije rada (ILO) u državama okupljenim u Vijeću za suradnju arapskih zemalja Zaljeva (GCC) živi oko 35 miliona radnika na privremenom radu. Oni bi mogli imati važnu ulogu u u mogućem širenju virusa.

Ugrožen vjerski reformski kurs

Virus korona dovodi u pitanje i unutarpolitički i kulturološki kurs princa Mohameda bin Salmana. Tako pandemija za vehabije, sa kraljevskom porodicom povezanim klericima, predstavlja ako ne njihov povratak, onda povećanu pažnju javnosti u odnosu na njih. Njihova moć je dugo vremena bila zasnovana na paktu sa kraljevskom porodicom: Ona je raspolagala političkom moć u zemlji i na osnovu nje omogućavala vehabijama ogroman utjecaj. Vjerski učenjaci su s druge strane koristili svoj utjecaj da bi religijski legitimirali vladavinu porodice Saud.

Madavi al-Rašed antropolog religije na London School od Economics utjecaj vehabija ilustrira brojevima: Samo u drugoj polovini 20. stoljeća izdali su više od 30 000 fetvi. U njima su zauzeli stav o svim zamislivim pitanjima svakodnevnog života. Kao "opčinjavanje svijeta" opisuje Al-Rašed u svojoj knjizi "Contesting the Saudi State" nikada neprekinuti tok novih fetvi. One su imale konkretan cilj: usmjeravaju pažnju ljudi potpuno na religiju. 

Očekuje se da hadž ove godine neće biti održan

Očekuje se da hadž ove godine neće biti održan

Vizija 2030

Ipak u okviru njegove "Vizije 2030" princ je konsekventno potisnuo utjecaj vehabija. Njegov ambiciozni program treba pripremiti kraljevsku porodicu na vrijeme u kojem prihodi od nafte neće više biti tako raskošni. U februaru ove godine je Međunarodni monetarni fond upozorio na to da bi bogatstvo zemlje u narednih 15 do 20 godina moglo biti iskorišteno.

Pad cijena nafte u kombinaciji sa epidemijom korone je za "Viziju 2030" kratoročno gorak udarac, kaže Stephan Roll, iz berlinske Fondacije nauka i politika (SWP). Niske cijene nafte, povezane i sa pandemijom, će definitivno, kaže on, dovesti do smanjenja prihoda. Prije svega, kako kaže, je planirani dalji izlaz saudijskog Aramco-a na berzu u sadašnjim uvjetima nerealističan. "Dalja prodaja dionica Aramco-a bi međutim trebala olakšati priliv novca za velike projekte. K tomu međutim dolazi i to da će izostati hadž – još jedan važan izvor prihoda kraljevske porodice", kaže Roll.

Povratak vehabija?

Dio "Vizije 2030" je i namjera da se strogi vehabizam – državna religija kraljevine – barem djelomice učini umjerenijim. Čini se da je princ svjestan toga da posebice u zapadnim zemljama, koje su važni trgovinski partneri kraljevine, postoji ogromna zadrška prema ultrakonzervativnoj formi sunitskog islama. Imidž moderne, otvorene zemlje u izgradnji i produbljivanju trgovinskih veza, ali i političkih i kulturnih veza sa Zapadom nije za podcjenjivanje. Ipak čini se da pandemija korone sada ponovo ide na ruku teolozima. Tako je početkom aprila teolog Abdula bin Mohamed al-Mutlak, član nacionalnog Odbora učenjaka i savjetnik kraljevske obitelji, u emisiji državne televizije na pitanje, zbog korona krize, zabrinute građanke izjavio da ako strahuje da bi je njen muž mogao zaraziti ima svo pravo uskratiti mu boravak u bračnom krevetu.

U vrijeme, u kojem se veoma veliki broj građana osjeća nesigurno zbog pandemije, klerici kraljevske porodice očigledno slove kao važni multiplikatori za širenje pravila o držanju distance. U kratkim video snimcima, koje produciraju vladine službe, oni ohrabruju stanovništvo da se pridržavaju pravila držanja distance. Prije nego što se u jednom od ovih video snimaka jedan od učenjaka obratio gledateljima on je pokazao kako se ispravno koristi dezinfekciono sredstvo. Prije nego što je poslanik Muhamed morao kihnuti on je ispred lica držao ili ruku ili maramicu, rekao je on gledateljstvu.

Kriza bi mogla oslabiti zemlju

Dvostruki izazov kojeg čine niske cijene nafte i korona pandemija za Saudijsku Arabiju predstavlja politički i ekonomski rizik, kaže Stephan Roll. To je prije svega u vezi sa vodstvom kraljevske porodice, kaže on. "Tu ima previše nepredvidivosti. Postoji tendencija da se donose ad-hoc odluke. Pri tome impulzivni centar moći nije kontroliran. Sve to bi moglo značiti da će zemlja iz krize ekonomski izaći oslabljena".

Protiv pandemije korona virusom se ne bori samo Saudijska Arabija, kaže jordanski novinar Khaled Al-Zubaidi u razgovoru za DW. Zaljevske zemlje su, kako kaže, generalno pogođene. U brojnim zemljama bi, prema njegovom mišljenju, moglo doći so smanjenja prihoda i deficita. To bi moglo voditi tome da pogođene zemlje svoje kompletne infrastrukturne projekte preurede, kaže on.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android