1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Russland Ukraine-Krieg | G7 wollen Preisdeckel für russisches Öl durchsetzen
Foto: Dmitry Lovetsky/AP Photo/picture alliance

Koje su posljedice naftnog embarga?

29. novembar 2022

Neizvjesno je hoće li naftni embargo Rusiji koji će uskoro stupiti na snagu imati željeni učinak. S druge strane, vrlo je vjerojatno da će cijene nafte ponovno rasti.

https://p.dw.com/p/4KBgF

5. decembra stupa na snagu naftni embargo protiv Rusije o kojem je odlučila Europska unija. Od tada više nafta u EU neće dolaziti morskim putem. Osim toga, EU je zajedno sa zemljama G7 donijela odluku o ograničenju cijena ruske nafte koje će se primjenjivati ​​od istog dana.

O tačnoj visini gornje granice cijena još se pregovara. Trenutno se raspravlja o razini između 65 i 70 dolara po barelu. U trećoj fazi, od 5. februara 2023., iz Rusije se više neće uvoziti ni prerađeni naftni proizvodi.

Do ruskog napada na Ukrajinu Europa je kupovala gotovo polovicu ruskog izvoza nafte. Njemačka je ruskom naftom pokrivala otprilike trećinu svojih potreba. Zbog sankcija su dostave ruske nafte u EU značajno pale. Koje su posljedice embarga na tržište nafte?

Nova napetost na tržištu nafte

U posljednjih nekoliko sedmica cijene naftesu žestoko pale zbog globalnih gospodarskih zabrinutosti. Dok su se cijene tokom ljeta popele na gotovo 120 američkih dolara (USD), cijena brenta trenutno je nešto iznad granice od 80 USD. Cijena barela (159 litara) WTI sirove nafte trenutno je manja od 74 dolara. 

Russland Ukraine-Krieg | G7 wollen Preisdeckel für russisches Öl durchsetzen
Do ruskog napada na Ukrajinu Europa je kupovala gotovo polovicu ruskog izvoza nafte.Foto: Patrick Pleul/dpa-Zentralbild/dpa/picture alliance

Stručnjaci za sirovine smatraju da će naftni embargo zajedno s kočnicom cijena biti uzrok ponovnog rasta cijena u budućnosti. "Tržište nafte vjerojatno će se znatno stegnuti zbog smanjene ponude nafte iz OPEC+ i nadolazećeg naftnog embarga EU protiv Rusije", predviđaju analitičari Commerzbanke. Jer naftni embargo EU-a će, kako kažu, dovesti do osjetne nestašice nafte sljedećih mjeseci, prema njihovoj procjeni.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će, nakon što embargo stupi na snagu, EU morati nadomjestiti oko milijun barela sirove nafte dnevno. Tome dolazi 1,1 milijun tona naftnih derivata. "Ove količine uskoro će se morati nabavljati drugdje, dok se opskrba naftom izvan Rusije neće povećati", smatraju stručnjaci Commerzbanke. "Očekujemo da će cijena nafte Brent ponovno porasti na 95 dolara po barelu u narednim sedmicama", kaže stručnjak za sirovine Carsten Fritsch.

Zalihe dizela uskoro će biti najniže

No, za učinke na tržištu lož ulja i dizelskih goriva odlučujući će biti 5. februar 2023. godine, kada na snagu stupa embargo na naftne derivate. Prema navodima ekonomista banke M.M. Warburg, više od 14 posto ukupnih potreba Njemačke trenutno se pokriva uvozom iz Rusije. Prema informacijama Commerzbanke, još nije moguće predvidjeti hoće li biti moguće adekvatno nadoknaditi gubitak ruskih isporuka.

Političari se trenutno nadaju iskoristiti zimske mjesece za povećanje zaliha dizela kako cijene ne bi previše porasle u proljeće iduće godine zbog potrošnje nagomilanih zaliha dizela, pišu stručnjaci M.M. Warburg. Prema ovoj ocjeni, vjerojatno se radi samo o željama. 

Russland Öl Energie
5. decembra stupa na snagu naftni embargo protiv Rusije o kojem je odlučila Europska unijaFoto: Nikolai Mikhalchenko/TASS/dpa/picture alliance

"Analize sugeriraju da će zalihe dizela biti najniže u istoriji već u martu sljedeće godine", kažu ekonomisti. To s druge strane prema funkcionalnoj logici tržišta sirovina govori u prilog rastu cijena u idućoj godini. S obzirom na važnost cijena energenata za razvoj inflacije, i ovdje bi mogao nastati novi poticaj potrošačkim cijenama.

Učinak ograničenja cijena

U međuvremenu, Rusija pokušava zaobići naftni embargo i otvoriti nova tržišta za prodaju nafte. No ograničenje cijena osmišljeno je kako bi se zabranilo tvrtkama za brodski transport, osiguranje i reosiguranje širom svijeta da rukuju isporukama ruske sirove nafte širom svijeta ako je cijena iznad postavljene granice. Prema vlastitim izjavama, Rusija ne želi opskrbljivati ​​naftom zemlje koje sudjeluju u ograničenju cijena. "Preusmjeravanje ruske opskrbe drugim kupcima otežava ograničenje cijena ruske nafte koje je stupilo na snagu istodobno s naftnim embargom", smatraju stručnjaci Commerzbanke.

Upitno je hoće li očekivana ograničenja dovesti do pada potražnje za ruskom naftom u budućnosti, kažu stručnjaci M.M. Warburg. Uostalom, na azijskom tržištu, upozoravaju oni, postoje atraktivne prodajne alternative. Posljednjih mjeseci Indija i Kina su se, primjerice, pojavile kao kupci ruske nafte: "Kina ima drugu najveću flotu brodova na svijetu i mogla bi sama osigurati svoje brodove. Indija bi također mogla osigurati svoje brodove kod kineskih ili ruskih reosiguraanja", navode stručnjaci.

Ima li Rusija alternative?

Rusija očito također traži načine kako zaobići sankcije i ograničavanje cijena. Financial Times citira Russella Hardyja, izvršnog direktora kompanije Vitol, koji kaže da će se Rusija sve više oslanjati na pumpanje nafte s broda na brod na moru, koristeći takozvanu mračnu flotu tankera kako bi prikrili rusko porijeklo nafte.

Turska bi također mogla biti rupa u zakonu za Rusiju, jer trgovina između dviju zemalja trenutno cvjeta. A prema izvješću Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), Rusija je koristila izvoz nafte u Tursku kako bi zaobišla embargo zemalja EU-a.

"Turske rafinerije pružaju sve na jednom mjestu za izvoz ruske nafte, tako što rafiniraju proizvode za tržišta koja ne žele izravno uvoziti rusku sirovu naftu ili je ne mogu sama preraditi", navedeno je u izvješću. Time se, piše u izvješću, stvara nova ruta za rusku naftu u EU preko Turske.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu