1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sankcije štete njemačko-ruskim poslovnim vezama

Sabine Kinkartz / Mehmed Smajić10. septembar 2014

Njemački poduzetnici, koji posluju u Rusiji, sumnjaju u učinkovitost sankcija koje je EU uvela Rusiji. Ipak, s tim se moraju uhvatiti u koštac i snositi posljedice.

https://p.dw.com/p/1D9Ni
Foto: picture-alliance/dpa

Kakve posljedice na poslovnu klimu u Rusiji ostavljaju privredne sankcije? Ovo pitanje je u anketi sprovedenoj među svojim članovima postavila Njemačko-ruska vanjskotrgovinska komora. 38 posto ispitanih je navelo da je s obje strane pogođeno sakcijama, dok je više od polovine ispitanih, tačnije 58 posto, navelo da konflikt u Ukrajini direktno utiče na njihove poslove.

Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) navodi da je sankcijama posebno pogođena mašinska industrija. Ova branša nije samo pogođena zbog uvedenih sancija nego i zbog, po svemu sudeći, neprecizno formulisanih primjena pooštrenih propisa o izvozu. Vlada velika neizvjesnost o tome šta će biti, a šta ne odobreno od strane Saveznog ureda za privredu i nadzor izvoza.

Volker Treier iz Njemačke industrijske i trgovinske komore navodi da su se željeli sankcionisati određeni proizvodi na polju istraživanja nafte, ali da su pod sankcije dospjeli skoro svi proizvodi. Zbog takvih propisa domaći proizvođači pumpi ili automobila, koji robu žele isporučiti u Rusiju, i koji te pumpe imaju u svojoj proizvodnji, moraju se obratiti Saveznom ministarstvu za privredu i kontrolu izvoza (BAFA), iako te pumpe nemaju nikakve veze sa istraživanjima nafte, ali definicija takvih sankcija je sročena na višim nivoima“, kaže Treier.

Volkswagen je u svom pogonu u Kalugi obustavio proizvodnju do 17.9.2014.
Volkswagen je u svom pogonu u Kalugi obustavio proizvodnju do 17.9.2014.Foto: picture-alliance/dpa

Politička promjena kursa zbog sankcija?

„BAFA poduzima velike napore da se dozvole dobijaju uz što manje birokratije“, kaže Treier. Privreda generalno ima razumijevanje za političke sankcije iako većina u njoj smatra da sankcije nisu samo štetne za poslovnu klimu nego su i neprimjerene. Samo petina ispitanika u anketi koju je sprovela Njemačko-ruska vanjskotrgovinska komora polazi od toga da će Rusija zbog sankcija poduzeti političku promjenu kursa. 78 smatra da će se umjesto Evropi, zemlja okrenuti privredno jakim: Kini, Koreji i Japanu. Predsjednik Njemačko-ruske vanjskotrgovinske komore, Rainer Seele, kaže da za to postoje dokazi: „U Rusiji vrlo jasno vidimo da se ugovori našim firmama daju sa zakašnjenjem ili sa više birokratije. Ponekad se stavljaju na led i posmatramo kako visoki obim poslova nije usmjeren prema Njemačkoj nego prema našim konkurentima iz Azije“.

Njemačke firme strahuju zbog mogućih sankcija Rusiji

Gorka pilula za njemačke poduzetnike

To je gorka pilula posebno ako se ima na umu da je Njemačka u mašinskoj branši bila najvažniji ruski trgovinski partner u Evropi. Njemačka industrijsko-trgovinska komora (DIHK) računa da će se izvoz u Rusiju ove godine smanjiti za 20 posto. Direktor DIHK-a, Volker Treier, navodi da će gubici iznositi sedam milijardi eura. Ako se uz to doda i trgovina sa Ukrajinom, onda će manjak do kraja godine iznositi deset milijardi eura.

„Smatramo da je za pohvaliti ono što je rečeno, a to je da su sankcije ograničene jer se za saradnju vrata uvijek žele držati otvorenim. Smatramo da budućnost bez njemačko-ruskih privrednih odnosa nije zamisliva i to je štaviše rezultat istrage“, ističe Treier.

Volker Treier
Volker TreierFoto: DW/N. Jolkver

Tri četvrtine ispitanika je uprkos problemima kao i ranije uvjereno da je rusko tržište veoma perspektivno i atraktivno. Oni koji nisu pogođeni sankcijama ove godine u Rusiji očekuju poslove na nivou prošlogodišnjih, ako ne i većih. Kako će se to zapravo razvijati, ostaje da se vidi. U DIHK-u su sigurni da će pooštravanje sankcija dovesti do devalvacije rublje i privredno slabe i zategnute ekonomske situacije. Ukoliko Rusiju zahvati recesija, mnogi njemački poduzetnici će biti primorani da obustave realizaciju projekata, uvedu skraćeno radno vrijeme ili da otpuste radnike. Samo osam posto ispitanika smatra da bi moglo Rusiji okrenuti leđa.