1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

SAMO ODŠKRINUTA VRATA BRISELA

Zekerijah Smajić15. april 2005

Sredinom naredne sedmice ministri vanjskih poslova članica Sjevernoatlantskaog saveza ponovo će raspravljati o bosansko-hercegovačkoj kandidaturi za saveznički projekat partnrstva sa nečlanicama

https://p.dw.com/p/AXk1

Svi pouzdani izvori, međutim, govore da bi rasprava mogla biti kratka, jasna i sa negativnim ishodom i ovoga puta, iako je od prošlogodišnjeg pada na ‘solunskom ispitu’ prošla skoro godina dana. U završnom dokumentu će, kako najavljuju dobro upućeni izvora NATO-a, kao i do sada, biti konstatovan značajan progres po svim pitanjima vojne transformacije, ali će isto tako biti precizno rečeno da je za prijem još uvijek prerano.

Bosna i Hercegovina je ispunila svih četrnaest tehničkih uslova za prijem u Partnerstvo za mir, ali ne i jedan jedini politički, a to je saradnja s Haškim tribunalom. A kada je Hag u pitanju, onda je više nego poznato da su sve aluzije usmjerene na Karadžića i Mladića, čija mreža zaštitnika, po procjeni komandanta Štaba NATO-a u Sarajevu, američkog generala Stivena Šuka, godišnje prometne kroz svoje ruke oko 250 miliona konvertibilnih maraka. To su, dakle, novci smatra ovaj general, koji su svih proteklih godina trebali biti u rukama prosvjetnih radnika, ljekara, policajaca…u Republici Srpskoj.

Za razliku od glavne tužiteljice Karle del Ponte koja je do sada nekoliko puta zamašno promašila u najavama da će Karadžić i Mladić biti uhapšeni ili će se dobrovljno predati, general Šuk prognozira da bi se to najranije moglo dogoditi krajem godine. Ako je vjerovati vrhunskom vojniku, onda su i sve najave o eventualnom majskom zelenom signalu za ulazak BiH u Partnerstvo za mir, samo nove iluzije. I ne samo zbog Karadžića i Mladića! Čak i površnom poznavaocu pravila, principa i prakse Sjevernoatlantskog saveza je poznato da ovakva kako je sada organizirana vojska u BiH, nema nikakve šanse da postane sastavnim dijelom zdrženih snaga sjeverno-atlantskih saveznika.

Vojna reforma u BiH je, međutim, tek u procesu iz kojeg se još uvijek samo naziru moguća rješenja. Rok i za ovaj dio posla je u najboljem slučaju kraj godine. Da li će se i kako Narodna skupština Republike Srpske odreći vlastite rezolucije kojom se svaka vojna reforma u cilju centralizacije vojske I komande, blokira – ostaje da se vidi. Predsjednik ovog entiteta Dragan Čavić je prije deset dana u Briselu ostavio pozitivan utisak na članove međunarodnog Vijeća za provedbu Mirovnog ugovora, na osnovu čega su međunarodni predstavnici u BiH došli do zaključka da bi se do kraja jula moglo desiti čudo u vidu zakonskog paketa iz vojne oblasti, kojim bi se konačno stavila tačka i na ovo osjetljivo pitanje. U ovom času, u stručnim krugovima se najčešće spominje profesionalizacija vojske od 6 do 8 hiljada vojnika, ukidanje regrutacije, rezervnog sastava i ofanzivnih jedinica, što bi, kako se navodi, jedino i moglo voditi sve tri nacionalno obojene vojne stukture ka zajedničkoj komandi i ka ukidanju entitetskih ministarstava odbrane.

Čisto vojnički, dakle, BiH se ne bi mogla nadati ulasku u Partnerstvo za mir prije početka naredne godine. Povoljniji ishod je moguć samo ukoliko bi se dogodila dva velika čuda: da Karadžić i Mladić završe u Hagu prije decembra, te da se reforma vojske okonča onako kako maštaju najveći optimisti, uključujući i malenkost ovog novinara.