Samo bi bankrot spasio Grčku

Pomoć Grčkoj se odvija u vidu ustaljenog rituala. Uzme se krajnji rok – u ovom slučaju je to bio 20. mart. Onda se na to doda već poznata tvrdnja: ako dotle ne poteku nove milijarde u pravcu Atine, Grčka će toga dana postati insolventna. Zatim uslijede mučne nedjelje pregovora i naposljetku krizni sastanak. On se završi u ranim jutarnjim satima viješću: Atina može da odahne, bankrot Grčke je izbjegnut „u posljednjem minutu“. Poslije 100 milijardi evra u 2010-oj, drugi paket vrijedi čak 130 milijardi, a obogaćen je i otpisom velikog dijela duga Grčke privatnim povjeriocima. Ovaj put, Grčkoj je otvoren i tekući račun kojim raspolažu međunarodni staratelji, što je jednako gubitku državnog suvereniteta.

Sada je navodno sigurno da će Grčka vratiti dugove i da neće proćerdati novac. Sve bi to bilo lijepo, da nema dvije važne stvari: prvo, ovom akcijom se ne spasava samo Grčka. Spasava se i finansijska branša, jer četvrtina obećanog novca neće uopšte otići u Atinu. Njega će dobiti povjerioci, znači: privatne banke, investitori i osiguravajuća društva - da im se malo zasladi to što su Grčkoj velikodušno otpisali veliki dio dugova. Za to je zaslužan bankarski lobi kome se tako isplatila sva ova višenedjeljna kuknjava o mogućim nepredvidljivim lančanim reakcijama i slomu čitavog sistema, pa još sve to zbog jedne ekonomski beznačajne Grčke.

Istina pod ključem

Drugo: u stvarnosti je Grčka odavno bankrotirala. Samo, to nije zvanično. Dug države iznosi 160 odsto bruto društvenog proizvoda. Pa šta? To bi trebalo smanjiti na 120 odsto. Kao da će tada biti bolje? Riječ je o zaostaloj zemlji koju investitori odavno vide na nivou zemlje u razvoju. Koju su banke odavno prozrele, razrađujući scenario povratka na drahmu. Zemlja sa ogromnom državnom upravom koja ne funkcioniše. Zašto je sada izvještaj čuvene Trojke o Grčkoj praktično ostao pod ključem? Zato što sadrži istinu – da 130 milijardi nije dovoljno da se spriječi privredna propast.

Zbog toga rješenje mora biti još radikalnije. Grčku niko ne može da primora da napusti evro-zonu. Ali Evropljanima se mora reći: ljudi, ovo će s vremenom biti sve skuplje. Prekinite sa pogrešnom politikom paketa finansijske pomoći. Pomozite Grčkoj da ponovo izmisli sebe samu. Sa svim što je za to potrebno: finansijskim podsticajima, ciljanom podrškom, a prije svega formiranjem države koja funkcioniše. Tu će bankrot još i najbolje da pomogne.

Autor:  Henrik Boehme

Odgovorna urednica: Zorica Ilić