Njemačka mora još puno toga napraviti
14. decembar 2019
Ministrica za zaštitu okoliša Svenja Schulze (SPD) je najavila da je njemačka vlada već stavila na raspolaganje dodatnih 30 miliona eura za Fond za prilagodbu klimatskim promjenama. Od toga profitiraju prije svega siromašne zemlje sa juga. Schulz je rekla: "Mi smo solidarni sa najsiromašnijima, najugroženijim državama. Time Njemačka ostaje i najveći bilateralni donator ovog Fonda. Novim izdvajanjem također pomažemo da Fond za prilagodbu svoj dragocjeni posao može nastaviti i u narednoj godini." Schulze se nada da ova odluka Njemačke može dati podstrek pregovorima u Madridu.
Međunarodni angažman Njemačke je tako doprinio i tome da zemlja bude bolje plasirana u odnosu na prošlu godinu u indexu globalne zaštite klime Organizacije Germanwatch i Instituta NewClimate. Tako je sa prošlogodišnjeg 33 mjesta ove godina zauzela 27, saopćile su ove organizacije za zaštitu okoliša. No za ovo mjesto – u konkurenciji od ukupno 57 ocijenjenih zemalja – se ne može reći da je zaista dobro. I nije utjeha to što su na kraju tabele zemlje poput Australije, Saudijske Arabije i SAD-a. Njemačka već duže vrijeme slabi jer nacionalna klimatska politika ne napreduje.
Zastoj u korištenju obnovljivih energija
Dugo godina je Njemačka hvalila samu sebe za svoje "energetske promjene" – prelazak na korištenje obnovljivih energija, i prestanak korištenja nuklearne energije. Ipak Christoph Bals, ekspert za klimu u Germanwatchu, smatra da je zemlja zapostavila proširenje korištenja energije vjetra i sunca. On je tokom konferencije o klimi u Madridu za DW rekao: "U ovom trenutku doživljavamo da je u protekle dvije godine energija vjetra u ruralnim dijelovima zaustavljena. Tu se skoro uopće više ništa ne gradi u ovom području. A to je pored solarne fotonaponske energije okosnica energetskih promjena. Ovdje se političkim odlukama trenutno torpediraju energetske promjene."
Skoro polovica njemačke struje u međuvremenu dolazi iz obnovljivih izbora. To je bez sumnje uspjeh dugogodišnje zakonske podrške. No emisija štetnih plinova jedva da je smanjena, Njemačka i dalje koristi previše ugljena. Klimatski cilj da do 2020. godine smanji emisiju stakleničkih plinova za 40 posto u odnosu na 1990. godinu zbog toga neće biti ispunjen. Odluka o obustavi proizvodnje električne energije iz ugljena do najkasnije 2038. godine dolazi, prema mišljenju brojnih eksperata, prekasno.
Iako Christoph Blas vjeruje da će zemlja na koncu ipak ranije prestati koristiti ugljen: "Čvrsto sam ubijeđen da ćemo oko 2030. godine potpuno prestatiti koristiti ugljen. Korištenje kamenog ugljena se već sada više ne isplati. I kada se uzmu očekivane cijene za emisiju u narednim godinama se u Njemačkoj također više neće računati sa mrkim ugljem. A time ćemo doživjeti mnogo brži prestanak korištenja ugljena nego što neki sada misle."
Tesla umjesto VW
Posebice loš za klimu je saobraćaj u Njemačkoj. Emisije štetnih plinova od 1990. godine se uopće nisu smanjile. "Mi smo zemlja prozvođača automobila", kaže Bals. "Lobisti u ovom području su ekstremno jaki. Automobilska industrija se potpuno prevarila. Bazirala se na diesel motore i pri tome razočarala potrošače i političare. Jednim dijelom i zahvaljujući pomoći politike. I nije uspjela na vrijeme se prebaciti na elektro-mobilnost." To isto vidi i Jennifer Morgan, šefica Greenpeace International. Ona je u Madridu za DW rekla: "Njemačka industrija, prije svega automobilska industrija, je prespavala razvoj. Vidimo sljedeće: Ko dolazi u Njemačku i gradi nešto novo? Tesla! Firme poput BMW i Volkswagena su mislile da mogu sve blokirati. Ali sa naukom se ne može pregovarati, mora se ići naprijed." Američki proizvođač elektro-automobila Tesla je prije nekoliko sedmica najavio da će otvoriti veliku fabriku u njemačkom Brandenburgu.
Njemačka vlada sa zadovoljstvom ističe da Njemačka ne samo da slijedi fiksni plan o prestanku korištenja ugljena, već i da se povukla iz korištenja nuklearne energije nakon katastrofe na reaktoru u Fukoshimi 2011. godine. Christoph Bals o tome kaže: „Sve dok smo imali nuklearnu energiju i ugljen svi energetski koncerni su u principu bili protiv toga da se napusti njihovo korištenje. Dinamika obnovljivih energija bila je vidljivo slabija. S druge strane ja tačno da bismo imali mnogo brže smanjenje emisije štetnih plinova da smo najprije sasvim brzo prestali koristiti ugljen i onda nuklearnu energiju. No obje rizične tehnologije moramo brzo napustiti.“ 2022. godine bi trebala prestati sa radom posljednja nuklearna elektrana u Njemačkoj.
Klima-neutral do 2050?
Generalno gledano zaštita klime u svim ispitivanjima javnog mnijenja u Njemačkoj je visoko na listi prioriteta. Jennifer Morgan iz Greenpeace-a kaže: "Vjerujem da društvo razumije da imamo hitni slučaj kada je riječ o klimi. No (društvo) od vlade na dobija dobar odgovor na to. Zapravo građani uopće više ne bi trebali plaćati, preduzeća moraju plaćati, ali za to politika mora usvojiti ispravne mjere." Na Konferenciji o klimi ministrica Schulze je ponovila da je njemački cilj do 2050. godini postati klimatski neutralna. No do tada ima još puno posla.