Samit NATO-a: veći i složniji protiv Putina | Politika | DW | 30.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Samit NATO-a: veći i složniji protiv Putina

S Finskom i Švedskom NATO je bogatiji za dvije nove članice. Istočno krilo Atlantskog saveza je pojačano. To je ispravni kurs protiv Putina, toliko dugo dok je SAD u igri, smatra Bernd Riegert.

Ruski vlastodržac i ratohuškač Vladimir Putin se malo preračunao. Na kraju neće dobiti manje NATO-a kao što je to htio na početku godine nego povećani Atlantski pakt: Švedska i Finska će se u rekordnoj brzini pridružiti savezu. Vrata NATO-a su dalje, kao što je to 2008. i obećano, otvorena za Ukrajinu i Gruziju kao i ostale europske zemlje koje to budu htjele. Zločinački napadi Putina na Ukrajinu su zbili redove kao nikada do sada od završetka Hladnog rata. Stoga se upravo okončani samit NATO-a u Madridu s pravom može nazvati prekretnicom i povijesnim.

Savez je ne samo odlučio svoje proširenje nego je promijenio strategiju i Rusiju sada smatra najvećom opasnošću, a ne partnerom kao do sada. Putin je Europu, SAD i Kanadu prisilio da se usredotoče na obranu teritorija uzduž istočne granice. To će ostaviti dalekosežne posljedice po vojske i društva u Europi: više novca, više osoblja, više oružja i novo strateško razmišljanje će biti potrebno suočiti se s povratkom imperijalistički motiviranog rata u Europu. 300.000 vojnika koji će ubuduće biti u stanju pripravnosti su samo početak. Stalno stacioniranje vojnika na istočnom krilu, između ostalog i vojnika Bundeswehra, će biti potrebno ako se Putin i njegov sustav održe na vlasti.

Blokiranje je bilo besmisleno

Turska je uspjela na vrijeme na početku samita odustati od svog besmislenog veta uperenog protiv pristupa Švedske i Finske NATO-u. Odbijanje ova dva partnera sa sjevera bi predstavljalo osjetno slabljenje zajedništva unutar saveza. Ovakav poklon Putinu bi bio nedopustiv. Tako su Turska, Švedska i Finska, uz snažno djelovanje SAD-a, postigli ono što se od prijateljskih zemalja tijekom jedne od najvećih kriza od osnutka NATO-a i očekuje. 

Bernd Riegert

Bernd Riegert

Dogovor je postignut u korist mnogo veće stvari. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je dobio neke ustupke kada je u pitanju borba protiv terorizma, olakšice pri kupovini američkih vojnih zrakoplova, a time i streljivo za svoj unutarnjopolitički položaj usred žestoke gospodarske krize. On se sada može prodati za jakog državnika koji hrabro zastupa turske interese.

Švedska i Finska mogu lako i bezbolno ispuniti obećanja koja su dali Turskoj. Izručenje Kurda koji žive u Skandinaviji i koje Turska tereti zbog navodnog terorizma će isprva biti sagledano. Hoće li oni zaista biti izručeni, ovisi o tomu može li Turska jamčiti pravedno suđenje, što i nije baš realno očekivanje. Švedska i Finska će zauzvrat dobiti više sigurnosti i solidarnosti kroz članstvo u Atlantskom savezu.

Istočno krilo NATO-a je kroz direktnu granicu s Finskom postalo 1.300 kilometara dulje. Ovo krilo mora biti zaštićeno, to je ostala 31 zemlja članica obećala Finskoj. Finska zauzvrat donosi izvrsno treniranu i opremljenu vojsku koja je u stanju ovdje na sjeveru ruske agresivne fantazije držati u šahu. Finska i švedska vojska su dragocjena nadopuna NATO-a koji ovim procesom definitivno ojačava. Vojnici iz Finske i Švedske će uskoro i kad je u pitanju obrana baltičkih zemalja i kontrole Baltika igrati veću ulogu.

„Klinička smrt" je velika opasnost

Buduće smjernice NATO-a su sad definirane: obrana protiv ruske agresije, zajednički svim konvencionalnim sredstvima, zastrašivanjem i masivnim postrojbama. Ono za što se odavno mislilo da je u Europi stvar prošlosti, vraća se punim intenzitetom. Koliko bi situacija za NATO još mogla postati ozbiljna ovisi o ruskom ratu u Ukrajini. Ako padne Ukrajina, baltičke zemlje, Moldavija ili Gruzija mogu biti sljedeći ciljevi Putinovog ludila. U slučaju da Rusija u Ukrajini izgubi, NATO se mora okrenuti opreznoj politici.

Budući kurs NATO-a ovisi u ogromnoj mjeri i od najvećeg i najvažnijeg člana saveza, SAD-a. Vlada Joea Bidena je čvrsto uz NATO, tu nema mjesta za zabrinutost. No ako na sljedećim izborima pobijedi neki pripadnik Republikanske stranke ili čak Donald Trump, tada NATO pada u duboku krizu. Hoće li Europljani biti dovoljno „suvereni" po francuskoj ideji da se sami obrane je više nego upitno.

Trenutno je Atlantski savez vitalan, no „klinička smrt", kako je u jednom trenutku francuski predsjednik Emmanuel Macron za vrijeme vladavine Donalda Trumpa opisao stanje u kojem se nalazi NATO, je još uvijek opasnost pogotovo ako se uzme u obzir da bi Trump i njemu slični bili spremni žrtvovati Ukrajinu kako bi ugodili ruskom vlastodršcu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu