Samit EU za koordinaciju korona-mjera
15. oktobar 2020
„Sastajemo se u teškim okolnostima, jer se broj infekcija kovidom 19 povećava (...), a na dnevnom redu je i odnos prema Ujedinjenom Kraljevstvu.“ Tim riječima s malo optimizma predsjedavajući samitu, Šarl Mišel, poziva šefove država i vlada 27 zemalja-članica EU na sastanak koji se danas i sutra (15. i 16.10.) održava u Briselu. On će biti u znaku pandemije i spora oko sporazuma sa Velikom Britanijim koja je napustila EU. Ali, jednostavnog rješenja za oba problema u Briselu neće biti.
- pročitajte i: EU uvodi „korona-semafor“ – crvena boja dominira
U borbi protiv epidemije, čiji je drugi talas krenuo u Evropi, svaka zemlja-članica preduzima različite mjere. Francuska je, kao i Holandija i Italija, najavila nova ograničenja koja se tiču privatnih zabava i posjeta restoranima. Zbog galopirajućeg rasta broja infekcija u Češkoj kreće neka vrsta novog lokdauna. U Njemačkoj se naveliko diskutuje o internim ograničenjima prilikom putovanja iz jedne u drugu saveznu pokrajinu.
U video-uključenju na zasjedanje evropskog Odbora regiona u Briselu, kancelarka Angela Merkel rekla je da sa velikom zabrinutošću prati porast broja zaraženih u svim dijelovima Evrope. „Situacija je nepromijenjeno ozbiljna“, istakla je Merkel.
Ne zatvarati granice, spriječiti lokdaun
Među zemljama-članicama EU i dalje postoje velike razlike kada je riječ o broju testiranja. Dok je u Luksemburgu urađeno više od 6.000 testova na 100.000 stanovnika, u Bugarskoj ih je bilo tek 380. Zato je statistike o stopi zaraze veoma teško porediti.
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) iz Stokholma, uoči samita ukazuje na to da je smrtnost u većini zemalja i dalje na normalnom nivou – dakle bolest u manjem broju slučajeva završava smrtnim ishodom, nego što je to bio slučaj tokom proljeća. U pojedinim zemljama, poput Španije ili Francuske, na regionalnom nivou se povećava popunjenost bolničkih kreveta.
Šefovi država i vlada će jedni drugima obećati da će nastojati da djeluju koordinisano. Svi se slažu da bi granice između zemalja EU trebalo da ostanu otvorene, što nije bio slučaj tokom prvog talasa, u marta, aprilu i maju. Trebalo bi da se omoguće i putovanja bez kontrola između zemalja Šengena.
Privreda ne može ponovo da se ugasi, rekla je uoči samita kancelarka Angela Merkel. Trebalo bi se „pobrinuti za to da ne bude potreban neki novi lokdaun“.
Korona-semafor bi trebalo da pomogne
Evropska unija na dobrovoljnoj bazi uvodi takozvani „korona-semafor“ za sve evropske regione. Pritom po prvi put neće biti uziman u obzir samo broj novih zaraza, već i stopa testiranja. Strogo njemačko pravilo o 50 zaraženih na 100.000 stanovnika, biće prošireno na opseg od 25 do 150.
Šefovi država i vlada pozdravljaju takav sistem upozoravanja za putnike. Učešće je međutim na dobrovoljnoj bazi. O daljim mjerama, poput karantina ili obaveznog testiranja, i dalje će odlučivati svaka zemlja-članica pojedinačno. Šefovi država i vlada žele da razgovaraju i o tome kako će u EU biti obezbijeđeno snabdijevanje vakcinama, čim ih bude bilo. Njih bi Evropska komisija trebalo da nabavi za čitavu Uniju.
Komplikovani pregovori o budžetu
Njemačka kancelarka Merkel, koja je do kraja godine predsjedavajuća Savjetu EU, traži da Evropski parlament što prije podrži korona-fond za obnovu i budžet EU za sljedećih sedam godina, u visini od ukupno 1,8 biliona evra. „Sada je važno usvojiti paket, kako bi početkom 2021. godine ta sredstva zaista i mogla da se iskoriste. Užurbano radimo na postizanju dogovora sa Evropskim parlamentom“, ističe Merkel, čiji EU-ambasador u Briselu trenutno vodi složene pregovore sa parlamentom.
Poslanici u Evropskom parlamentu zahtijevaju poboljšanja koja se tiču kontrole vladavine prava u zemljama-članicama, prije nego što sredstva EU budu isplaćena. Tome se naročito protivi Poljska. Vicepremijer te zemlje, Jaroslav Kačinjski, prijeti vetom tokom pregovora o budžetu. EU već dugo kritikuje poljsku reformu pravosuđa, koja podriva vladavinu prava.
Bregzit: EU čeka da Džonson popusti
Kada je riječ o Bregzitu, šefovi država i vlada EU nemaju o čemu da pregovoraju, jer britanski premijer Boris Džonson nije ni pozvan na samit. U razgovorima pregovarača o trgovinskom sporazumu sa Ujedinjenim Kraljevstvom koje, nakon prelazne faze, 1. januara 2021. napušta evropsko tržište – nema pomaka. Jedna strana optužuje drugu da nije spremna da napravi ustupke kada je riječ o pitanjima državne pomoći, ribolova i pravne kontrole eventualnih sporazuma.
Šefovi država i vlada EU su zainteresovani za to da se postigne fer sporazum, smatra predsjedavajući samitu Šarl Mišel – „ali ne po svaku cijenu“. Ultimatum koji je postavio britanski premijer Džonson i koji ističe u četvrtak, na samitu u Briselu će vjerovatno biti ignorisan. Džonson je najavio da će nakon samita saopštiti šta bi, prema ocjeni njegove vlade, trebalo dalje da se radi.
Glavni pregovorač EU, Mišel Barnije, u međuvremenu računa sa tim da će se post-bregzitski-pregovori odužiti sve do novembra. Jasno je jedino da EU ne želi prva da napusti pregovarački sto. „Pregovaraćemo dokle god bude išlo“, poručuje jedan visoki njemački zvaničnik.
Šefovi država i vlada razgovaraće i o klimatskim ciljevima EU. Pritom je sporno koliko bi emisija ugljen-dioksida trebalo da se smanji do 2030. godine. Ali, o tome će se odlučivati tek u decembru. Drugog dana samita razgovaraće se i o strategiji za Afriku i nizu spoljnopolitičkih žarišta, od Belorusije, do Turske.