Samit EU: traži se novac za obnovu
23. april 2020
Četvrti virtualni samit šefova država i vlada EU neće donijeti značajne odluke, upozoravaju diplomate iz EU u Briselu. To kažu preventivno, da se ne bi previše očekivalo od video konferencije u četvrtak. Najvjerovatnije će 27 članica EU uspjeti samo da predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, koja će takođe uključena, postave težak zadatak.
Ona bi do kraja mjeseca trebalo da predstavi plan iz kojeg se vidi koliko bi trebalo da bude veliki fond za obnovu privrede uzdrmanene koronom i, prije svega, kako će da se finansira. Ursula fon der Lajen je govorila o bilionu (1000 milijardi) evra za „Maršalov plan“ koji bi mogao da se finansira iz zajmova iz zajedničkog budžeta EU.
Potraga za zajedničkim imeniteljem
Prije četiri nedjelje, šefovi država i vlada nisu se mogli dogovoriti ni o jednoj od ovih tačaka - a tu jedva da se nešto promijenilo, navodi Brisel. U ponedjeljak su se pet šefova vlada na telefonskoj konfrencij svađali oko fonda za obnovu. Angela Merkel, Emanuel Makron, Đuzepe Konte, Mark Rute i Pedro Sančez nisu mogli da iznađu kompromis, javila je italijanska novinska agencija ANSA.
Đuzepe Konte, čija zemlja, poslije Sjedinjenih Država, ima drugi najveći broj smrtnih slučajeva od korone u svijetu, insistira na tome da se države EU zajednički zaduže za finansiranje obnove. Italijanski premijer se još jednom izjasnio za zajedničke obveznice, nazvane korona-obveznice ili bondovi. Konte je obećao da se ovaj zajednički instrument neće koristiti za finansiranje starog javnog duga Italije, koji iznosi oko 2400 milijardi evra. "Radi se o ograničenoj mjeri. EU mora poslati snažan signal svijetu da će zajednčki izaći iz ove krize. Borićemo se za evro obveznice", rekao je Konte u televizijskom govoru na Uskrs. "Neću potpisati deklaraciju zemalja EU koja ne sadrži instrumente potrebne za rješavanje krize.“
Italija odbija kredite za ESM
Italijanski šef vlade se nalazi pod velikim pritiskom kod kuće, jer obje vladine stranke, populistička „Pet zvjezdica“ i socijaldemokrate, zagovaraju korona obveznice, poznate i kao „obveznice za obnovu“. Ministri finansija zemalja Evro grupe sastavili su prije dvije nedjelje paket pomoći od 540 milijardi evra za ugrožene zemlje članice. Paket uključuje i preventivnu kreditnu liniju za Italiju od 37 milijardi evra iz Evropskog fonda za spašavanje (ESM). Italijanski premijer smatra da je ta ponuda ispod časti njegove zemlje. ESM stigmatizuje i diktirao bi oštre uslove za svoje zajmove, tvrdi Konte. Uvjeravanje ministara finansija da, za razliku od Grčke prije pet godina, za kredite ne postoje uslovi, njemu nisu bila dovoljna.
ESM kategorički odbacuje stranka "Pet zvjezdica", a i desničarski lider opozicije Mateo Salvini. Stoga nije jasno da li će Italija na samitu ovog četvrtka uopšte pristati na već gotov paket pomoći, uključujući zajmove ESM-a. Prema italijanskim medijima, premijer Konte je još jednom zaprijetio da neće biti na toj video konferenciji. I Francuska i Španija koje je pandemija teško pogodila, zajedno sa šest drugih država zahtijevaju takozvane zajedničke obveznice za obnovu.
Na drugoj strani su Njemačka, Austrija, Holandija, Estonija, Letonija i Finska, koje odbijaju zajedničke dugove. Kancelarka Angela Merkel načelno se složila u ponedjeljak za proširenje zajedničkog budžeta EU. Međutim, ostalo je otvoreno kako tačno treba da bude prikupljeno 1.000 milijardi za plan obnove. Rekla je samo: "Njemačka će učestvovati u solidaranom odgovoru.“ Konzervativne vladine stranke CDU i CSU odbacuju odgovornost za zajedničke obveznice iz principa i iz pravnih razloga. Socijaldemokratski koalicioni partner SPD mogao bi da bude za obveznice, ali ne i ministar finansija SPD Olaf Šolc.
Istočni Evropljani ne žele nikakve gubitke
Pored jaza između sjevera i juga, u EU se stvara još jedna duboka podjela, izvijestili su diplomate iz EU sa pripremnih sastanaka za samit. Članice EU iz Istočne Evrope, koje su do sada imale veliku korist od budžeta EU, boje se da će sada sredstva biti preusmjerena ka jugu. Poljska, Mađarska, Rumunija, Bugarska i druge zemlje insistiraju na tome da se njima ništa ne smanju, ni subvencije za poljoprivrednike kao ni strukturna pomoć za slabe regione.
Istočne zemlje EU su trenutno manje pogođene pandemijom i iz fondova za obnovu bi dobile manje nego Italija. Kriterijum za raspodjelu novca koji još nije prikupljen takođe su veoma kontroverzni. Pored toga, o fondu za obnovu treba da se odluči zajedno sa sedmogodišnjim budžetskim okvirom EU (MFF). Šefovi država i vlada nisu se mogli dogovoriti oko toga ni prije korone, u februaru. "Ova kriza neće olakšati stvari", rekao je diplomata EU.
Vruć krompir
Predsjednik Savjeta EU, Šarl Mišel, koji iz Brisela moderira videokonferenciju, napisao je uobičajenu pozivnicu u kojoj kaže: o fondu za obnovu mora se odlučiti što je prije moguće, a onda vruć krompir predaje dalje: „Predlažem da Komisija EU analizira šta je tačno potrebno i podnese nacrt.“ On zatim kaže da bi volio otvorenu diskusiju među šefovima vlada. Ta želja će mu se sigruno ispuniti.