Samit EU: Potrebno više koordinacije | Evropa | DW | 16.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Samit EU: Potrebno više koordinacije

EU pomjerila donošenje mnogih odluka. Korona kriza zasjenila sve. Potrebni češći sastanci na vrhu koji bi trebali pomoći u borbi protiv pandemije. Mogućnost održavanje samita svake sedmice? Iz Brisela Bernd Riegert.

Finska premijerka Sanna Marin uzmakla je pred rastućim brojem slučajeva infekcije koronavirusom. Ona je prijevremeno napustila samit EU-a, koji se održavao u belgijskoj prijestonici, a dalje ju je zastupao njen švedski kolega. Marin je još u četvrtak kritikovala da su lični susreti na samitima nepotrebni luksuz s obzirom na situaciju sa širenjem pandemije u Evropi. Budući da na ovom sastanku nisu donesene odluke, on se mogao odvijati udobno i sigurno kao video konferencija, istakli su predstavnici finske i danske delegacije. Predsjedavajući samita, Charles Michel, insistirao je na ličnom sastanku 27 šefova vlada kako bi razgovarali o osjetljivom pitanju Brexita. A ako se pogledaju pisani rezultati samita, takozvani "zaključci", može se prikloniti stavu Sanne Marin. Donošenje zaključaka o zaštiti klime, odnosima s Turskom i novoj strategiji prema Africi odgođeno je za sljedeći redovni samit u decembru. Nema ni novih saznanja o pregovorima sa Ujedinjenim Kraljevstvom o trgovinskom i partnerskom sporazumu nakon Brexita, osim da bi, uprkos britanskim ulitmatumima, razgovori o tome trebali biti nastavljeni.

Razgovarano je o boljoj koordinaciji u borbi protiv korone. Međutim, nisu donesene konkretne odluke o tome kojim mjerama, propisima o karantinu ili propisima o putovanjima bi se mogla poboljšati trenutna situacija. Kancelarka Angela Merkel, koja trenutno predsjedava Vijećem EU-a, samo je nagovijestila želju za češćim sastancima, ali ipak smatra da je sigurnije održavanje video konferencija. Angela Merkel rekla je i da bi je obradovala veća razmjena informacija. "Ovo je izazov za sve šefove vlada u Evropskoj uniji. Stoga smo se složili da putem video konferencija redovnije razmjenjujemo informacije. Pitanje kako se možemo izvući iz ove pandemije odlučuje o zdravlju mnogih ljudi. Ono odlučuje o tome koliko ljudi mora umrijeti i kakvi će biti naši ekonomske bilansi." Irski premijer Michael Martin najavio je da će se sada putem video konferencija međusobno savjetovati ​​"praktično sedmično". Šefovi država i vlada pozdravili su strategiju Evropske komisije da se za sve zemlje EU-a kupe vakcine i razvija plan njihove pravedne raspodjele. Uprkos odluci EU-a od utorka da se koristi "korona semafor" za obilježavanje novih rizičnih područja. Države članice i dalje određuju takva rizična područja prema vlastitim pravilima. Ni Institut Robert Koch u Njemačkoj još ne primjenjuje granične vrijednosti EU-a.

Belgien EU-Gipfel | Kanzlerin Merkel

Angela Merkel se nada većem obimu razmjene informacija

Da nema pandemije, na ovom oktobarskom samitu je trebala biti usvojena nova strategija za Afriku koju je razvila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. 2020. je trebala biti „godina Afrike" u EU-u. To bi se sada trebalo nadoknaditi 2021. godine, najavio je ove sedmice u Briselu povjerenik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell. Planirani samit uz učešće svih afričkih zemalja ne može se održati zbog korone. No, predsjedavajući samita EU-a Charles Michel za decembar je najavio kako EU u svojoj novoj strategiji namjerava razgovarati sa čelnicima Afričke unije (AU). „To će nam pružiti priliku da obnovimo naše partnerstvo, kao i savezništvo s Afrikom. Taj savez je posve prirodan zbog geografskih, istorijskih i kulturoloških razloga. Postoji veliki potencijal da zajedno sa afričkim čelnicima donesemo ispravne odluke", izjavio je Charles Michel u Briselu.

U svom strateškom dokumentu za Afriku, EU je predvidjela ekonomsko partnerstvo sa afričkim zemljama, posebno u digitalnim branšama ili u proizvodnji obnovljive energije. Više pažnje trebalo bi posvetiti vrlo različitim potrebama 50 zemalja na tom kontinentu. Povjerenik za vanjske poslove EU-a, Josep Borrell, koji je prije nekoliko dana u Adis Abebi posjetio sjedište Afričke unije, izjavio je na okupljanju socijalista u Evropskom parlamentu da je zabrinut zbog posljedica pandemije u Africi. U Africi će, kako je rekao, ekonomske posljedice biti znatno veće od zdravstvenih šteta uzrokovanih koronavirusom. Sada je, istakao je, vrijeme da se razgovara o ukidanju duga, a ne samo o njegovoj odgodi. "Moramo ići dalje i to odlučiti. To zahtijeva međunarodne napore. A to uključuje i Kinu", rekao je Borrell. EU također namjerava razgovarati sa predstavnicima Afrike o konstruktivnijem odnosu prema problemu migracija. Mnogi migranti iz Afrike pokušavaju se dokopati EU-a. Uprkos tome, Afrika se ne bi trebala reducirati samo na pitanje migracija, upozorio je povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borell. „Migracija je dinamičan unutarafrički problem. Moramo pomoći zemljama na licu mjesta."

Brüssel | Pressekonferenz zur EU-Afrika-Strategie mit Josep Borrell

Izostaje implementacija projekata u Africi

Dobitnik Nobelove nagrade za mir Denis Mukwege, aktivista za ljudska prava iz Konga, također je ove sedmice bio gost u Briselu kako bi razgovarao o evropsko-afričkoj saradnji. On je rekao da Afrika zbog migracija gubi svoje najpametnije umove. Neželjena migracija u Evropu, kako je još istakao, samo jača tamošnje političke ekstremiste. "Šira saradnja između EU-a i Afrike na području migracija, zaštite klime i mira i sigurnosti plemeniti su ciljevi. Mislim da je najveći problem nedostatak provedbe ciljeva. Implementacija ne funkcioniše ", rekao je Denis Mukwege u intervjuu za televizijski kanal Euronews.

Usvajanje odluka o klimatskim ciljevima EU-a do 2030. godine, koji se prema zahtjevima ekoloških aktivista hitno moraju donijeti, također je odgođeno. U decembru bi države članice trebale odlučiti hoće li se za deset godina uštedjeti 40, 55 ili čak 60 posto emisije ugljen-dioksida. Njemačka se zalaže za  55 posto. Neke države članice poput Poljske ili Bugarske, koje sagorijevaju puno uglja, koče te odluke. Evropski parlament zahtijeva da to bude 60 posto. Ekološke asocijacije zahtjevaju još više. Neizbježni su dugi pregovori između institucija EU-a. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android