Samit EU: Orban na tapetu | Evropa | DW | 25.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

brisel

Samit EU: Orban na tapetu

Bilo je bučno i „emotivno“ za stolom na Samitu EU, kažu diplomate. Mađarski premijer je optužen za diskriminaciju homoseksualaca, a bilo je govora i o izbacivanju iz Unije.

Više šefova država i vlada zemalja članica EU na Samitu u Briselu su na reveru nosili značke sa duginim bojama, kao i premijer Belgije Aleksander de Kro. Bio je to izraz protesta protiv mađarskog zakona protiv homoseksualaca. 17 njih je potpisalo pismo, koje je inicirao luksemburški premijer Ksavijer Betel. Holandski premijer Mark Rute je zbog konstantnih provokacija iz Budimpešte izgubio strpljenje. „Po meni, oni više nemaju šta da traže u Evropskoj uniji!" - rekao je Rute, ali i priznao da EU ne može da izbaci Mađarsku iz unije. To nije predviđeno ugovorima. Dodao je i da mađarskom premijeru Viktoru Orbanu mora da bude jasno da je EU „zajednica vrijednosti". „Želimo da bacimo Mađarsku na koljena", kazao je Rute.

I njegov belgijski kolega De Kro je izgubio strpljenje i rekao da Viktor Orban nakon emocionalne debate treda da ide kući „i razmisli o tome da li je Mađarskoj još uvijek mjesto u Evropskoj uniji".

Značka na reveru belgijskog premijera De Kroa

Značka na reveru belgijskog premijera De Kroa

Betel: pređena je crvena linija

U pismu 17 šefica i šefova država i vlada predsjedavajućem Samita, Šarlu Mišelu stoji: „Mi moramo i dalje da se borimo protiv diskrminacija LGTBQ osoba i ponovo potvrdimo da branimo njihova osnovna prava".

Luksemburški premijer Betel, koji živi u braku sa muškarcem je rekao, da onaj ko vjeruje da će reklame od mladih napraviti gejeve, „taj ne razumije život". Betel kritikuje dalje i kaže da se zakonom, koji zabranjuje predstavljanje homoseksualnosti u reklamama i medijima, nije pređena narandžasta već crvena linija.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, kojoj je ovo najvjerovatnije posljednji samit EU, zakon je okarakterisala kao „pogrešan". Tokom večere je pala salva kritika na mađarskog premijera. „Diskusija je bila kontroverzna, ali iskrena", rekla je Angela Merkel napuštajući u dva ujutro zgradu u kojoj se održavao samit.

Xavier Bettel

Luksemburški premijer Betel živi u istopolnom braku

Viktor Orban je dobio podršku samo od poljskog premijera, koji je podržao njegov argument o zaštiti porodice i djece, rečeno je nakon sjednice. Ostale istočne članice poput Češke, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Rumunije i Bugarske su bile uzdržane. 

Orban ne želi da popusti

No, na mađarskog premijera sve to nije ostavilo nikakav utisak. „Zakon je usvojen i ostaje tako", rekao je Orban. Orban je čak insistirao na tome kako je još u komunističko vrijeme bio „borac za prava i slobode gejeva". On kaže da se tu ne radi o homoseksualnosti, već o tome da roditelji imaju pravo da određuju seksualno vaspitanje njihove djece. Pod nacionalno-konzervativnim premijerom Orbanom, izričito je uvedeno i u ustav da porodicu čine - „žena, muškarac i djeca".

- pročitajte još: Evropska komisija upozorava Mađarsku: To je „sramota“

Do 2010, dok Orban nije ponovo došao na vlast, Mađarska je važila za najliberalniju zemlju nekadašnjeg Istočnog bloka u pogledu LGBTQ zajednice. 1996. su čak zakonski priznate istopolne partnerske zajednice. Sredinom 1960-ih je ukinuta kriminalnost homoseksualnosti.

Viktor Orban

Orbana čitava priče nije mnogo dotakla

Mađarska je pak posljednjih godina na meti kritika EU, jer Orbanova vlada sistematski guši slobodu medija, nauke i pravosuđa. Evropska komisija je pokrenula nekoliko postupaka protiv ove zemlje pred Evropskim sudom pravde. Savjet ministara je - neodlučno - pokrenuo postupak o sankcijama na osnovu Člana 7 Lisabonskih ugovora EU, koji je još daleko od zaključenja. Kada je riječ o isplati subvencija, trebalo bi da se sa novim budžetom EU preispita i vladavina zakona u Mađarskoj. Protiv ove nove poluge u toku je žalba Mađarske pred Evropskim sudom u Luksemburgu.

Bolja koordinacija korona-pravila

Oštar spor sa Mađarskom u biti je zasjenio savjetovanja o pandemiji korona-virusa, Rusiji i Turskoj. Zbog sve većeg širenja delta mutacije korona virusa, 27 zemalja članica ne žele tako brzo, kao što je bilo planirano da dozvole ulazak u EU iz trećih zemalja - kao na primjer Velike Britanije.

Njemačka kancelarka je kritikovala Portugal što je dozvolio dolazak britanskim turistima, iako je britansko ostrvo oblast „mutacija korona virusa". Zbog nedavnog ponovnog izbijanja korone, portugalska prestonica Lisabon je morala u lokdaun. „Moramo ostati oprezni", rekao je francuski predsjednik Makron. Učesnici samita su bili jednistveni da EU zemlje moraju bolje da koordiniraju i da su im potrebene jače zdravstvene institucije - u najmanju ruku za novu pandemije, koja, nadamo se, neće nikada doći. 

Za početak bez samita EU-Rusija

Diskusija o tome kako postupati sa autokratskim režimom u Rusiji održana je tokom večere, ali nije dovela do konkretnih odluka. EU se složila da se sa Vladimirom Putinom i dalje vode dijalozi o poljima od zajedničkog interesa. Istovremeno se povrede ljudskih prava, represija protiv opozicije i upletenost u konflikte u Ukrajini i Bjelorusiji i dalje treba sankcionisati.

Kancelarka Merkel je nakon savjetovanja tokom noći izjavila, da bi mogla sebi da predoči samit sa ruskim predsjednikom i da želi „odvažniji korak" 27 zemalja članica. Nije dovoljno da s njim samo razgovara američki predsjednik Džozef Bajden. Francuski predsjednik Emanuel Makron podržao je održavanje mogućeg samita sa ruskim vlastodršcem. Druge zemlje, u prvom redu iz istočne Evrope, ali i Holandija odbacile su u ovom trenutku direktan razgovor.

Merkel

Merkel: Sa Putinom treba razgovarati

Ruski predsjednik bi prvo morao da plati cijenu, prije nego se s njim bude razgovaralo, zahtijevao je premijer Letonije Krisjanis Karins. Situacija u Rusiji se pogoršala, a ne popravila.

Turska će nam biti potrebna

Što se tiče Turske, EU želi da poboljša odnose sa tom članicom NATO, stoji u zaključku samita. Međutim, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan bi morao da nastavi da radi na ublažavanju sukoba sa Kirpom i Grčkom u istočnom dijelu Sredozemnog mora.

U svakom slučaju žele da nastave da sarađuju sa Turskom u vezi „izbjegličkog sporazuma". Očekuje se da će Turska dobiti dodatnih 3,5 milijardi evra za smještaj i zbrinjavanje sirijskih izbjeglica. Pored toga treba raditi na obnavljanju carinske unije između EU i Turske. Turska od 2016. sprečava izbjeglice iz Sirije u pokušaju prelaska u Grčku, dakle na teritoriju EU, i za to je od EU već kasirala šest milijardi evra. Oko četiri miliona Sirijaca trenutno žive u Turskoj. 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu