Samit EU: Brojne rasprave, malo odluka

EU gura od sebe niz problema koji zapravo zahtijevaju odluke. Od promjene postupka za izdavanje azila preko europskog ministra financija do nekih temeljnih reformi u arhitekturi EU - to su teme koje će doduše biti obrađene na Samitu šefova država i vlada EU, ali o njima neće biti odlučeno. Njemačkoj kancelarki Angeli Merkel su ruke doduše u ovom trenutku vezane. Nakon parlamentarnih izbora prije četiri sedmice još uvijek nije formirana nova koalicija. Utvrđivanje reformskih planova, koje požuruje francuski predsjednik Emanuel Macron, za njemačku kancelarku trenutno nije moguće. Jedan od njenih mogućih koalicionih partnera, Liberali (FDP), su kancelarku preventivno već proglasili za "lame duck", koja bez većine u Parlamentu ne može uraditi ništa.

"Njemačka je trenutno nesposobna za donošenje odluka", izjavio je predsjednik FDP-a Christian Lindner za "Frankfurter Allgemeine Zeitung". On je rekao da je njemačka vlada na vlasti samo još tehnički. "Ne smiju biti donesene odluke bez nove političke legitimnosti", zahtijeva Lindner čiji Liberali bi skupa sa Zelenima i CDU/CSU mogli formirati tzv. Jamajka koaliciju.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron vrši pritisak prije svega kada je riječ o uspostavljanju pozicije europskog ministra financija koji bi vlastitim budžetom trebao podstaći investicije i ekonomiju ne samo u Francuskoj. FDP na to gleda sa velikom kritikom. Njemačka kancelarka također.

Desničarska Austrija protiv migranstke politike?

Sličan problem ima i Austrija. Tamo će pobjednik izbora konzervativac Sebastian Kurz postati premijer, pitanje je samo kada. Naime koalicioni pregovori nove Narodne stranke sa socijaldemokratama ili desničarskim populistima bi mogli trajati mjesecima. Istočnoeuropske države, koje su prije skeptične prema Briselu, nadaju se novoj nacionalističkoj vladi u Beču. Ukoliko oni dođu na vlast bilo bi jednostavnije staviti kao prioritet sprečavanje migracije i osiguravanje vanjskih granica EU. Raspodjelu izbjeglica i tražitelja azila, onako kako to predlaže Europska komisija, bilo bi onda teže provesti.  

Lista otvorenih pitanja u Europskoj uniji je duga. Evo nekih za ovaj Samit:

Brexit

27 zemalja članica će britanskoj premijerki još jednom jasno pokazati da bez napretka u financijskim pitanjima, pravima građana i pitanju sjevernoirske granice neće biti pregovora o budućoj trgovini i političkim odnosima. Pokušaj Therese May da u posljednjoj minuti na jednoj večeri na svoju stranu privuče predsjednika Europske komsiije Jean-Claude Junckera je propao. Britanci zahtijevaju da Europska unija promijeni svoju pregovaračku strategiju. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je u svojoj pozivnici za Samit napisao da je Brexit "stvorio jednu novu energiju u EU." Prema njegovim riječima tu energiju treba usmjeriti u pravcu koji "nas ne dijeli, već ujedinjuje." Na 13 samita u narednim mjesecima Tusk želi skovati reformske planove, dok tinja vatra Brexita.

Migracija

Kada je riječ o promjenama u postupku izdavanja azila prema tzv. Pravilima iz Dublina ne postiže se napredak. Prije svega istočnoeuropske zemlje članice se protive raspodjeli izbjeglica prema utvrđenom ključu. Sve zemlje članice EU su jedinstvene u tome da bi migracija sa Bliskog istoka i Afrike trebala ako je moguće biti u potpunosti zaustavljena. Zatvaranje rute iz Libije preko Sredozemlja je proklamirani cilj svih zemalja članica. Italija i Grčka traže da im bude smanjen i broj tražitelja azila koji se već nalaze u ovim zemljama. Zbog toga što određenim zemljama članicama, među njima i Njemačkoj, nije dovoljna kontrola na vanjskim granicama, one su uvele ponovo pasoške kontrole na unutarnjim granicama. Ona međutim prema pravilima Šengenskog sporazuma smije biti ponovo uvedena za građane EU samo u obrazloženim iznimnim slučajevima. Europska komisija zbog toga želi od iznimke napraviti pravilo i dozvoliti pasošku kontrolu duže nego do sada. Zemlje članice bi se morale prilagoditi pravilima Šengenskog sporazuma. Konkretni zaključci o postupku izdavanja azila bi možda mogli biti usvojeni u junu 2018. godine. 

Reforme

Francuski predsjednik Macron i Europska komisija vrše pritisak. Oni žele financijsku i ekonomsku politiku u 17 država Monetarne unije jače povezati. Njemačka i zemlje sa sjevera Evrope na to gledaju prije skeptično. Također je sporan pokušaj da se etablira EU različitih brzina. Oni, koji to žele, trebaju više surađivati, drugi bi pak zaostali. Upravo vlade, koje kritikuju skrbničko ponašanje Brisela, poput poljske, žele spriječiti etabliranje Europe različitih brzina. Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka žele biti prisutne kada je riječ o važnim projektima, ali ih istodobno koče. Konkretni zaključci se očekuju u junu naredne godine.

Digitalno

Po pitanju neophodnosti da se digitalna i na internetu bazirana ekonomija u EU jača sve zemlje članice su bez iznimke jedinstvene. Više podsticajnih sredstava i sredstava za istraživanje je potrebno osigurati za brzi internet i nove poslovne ideje, odlučeno je upravo na vanrednom samitu EU u Talinu posvećenom digitalnim pitanjima. No već kada je riječ o pitanjima kao što su tržišne transakcije i usluge, kojima se posreduje na internetu, a koje je potrebno regulirati, ponovo biva uzdrman jedinstven stav između zemalja članica. Irska i Luksemburg, u kojima zbog povoljnih poreznih okvira svoje sjedište imaju brojni internet koncerni poput Google ili Facebook-a, se protive tzv. "digitalnom oporezivanju". Brojne druge zemlje EU bi željele da preduzeća ubuduće plaćaju porez tamo gdje zarađuju novac, dakle tamo gdje su klijenti. Sjedište preduzeća ne bi trebalo više igrati ulogu kada je riječ o visini poreza. Donošenje zaključaka o ovim pitanjima je također odgođeno za decembar.

Pravna država

Europska komisija je pokrenula postupak protiv Poljske, kao i druge postupke povrede europskog Ugovora jer nisu provedeni zaključci o raspodjeli izbjeglica. Čak i presuda Europskog suda, koja obavezuje na raspodjelu, Mađarska i Poljska žele ignorirati. Ovaj postupak prema procjenama povjerenika EU Fransa Timmermansa potresa kompletnu "vladavinu prava" na kojoj je EU izgrađena. Protiv Poljske bi zemlje članice na prijedlog Europske komisije mogle pokrenuti postupak kakav do sada nije zabilježen i to na osnovu Članka 7 Ugovora EU. Poljska nacionalkonzervativna vlada preustrojem pravosuđa ugrožava funkcioniranje pravne države, vjeruje Europska komisija. Članak 7 bi EU dozvolio da Poljskoj u ekstremnom slučaju oduzme pravo glasa i da je praktično suspendira iz članstva u EU. Da li će među šefovima država i vlada biti većina za pokretanje ovog postupka već na ovom Samitu je upitno. Inače važi sljedeće: Ponovno razmatranje u decembru ili martu ili junu.

Sporazum sa Iranom

Zemlje članice EU su jedinstvene kada je riječ o njihovom odnosu prema SAD. Sporazum o nukleralnom naoružanju sa Iranom treba i dalje biti poštovan. Prijekori američkog predsjednika Trumpa se odbacuju. U konfliktu sa Sjevernom Korejom šefovi država i vlada članica EU će pozvati obje strane na umjerenost i na mirno rješenje.

Premještanje agencija iz Londona

Obje agencije EU, čije je sjedište još uvijek u Londonu, trebaju biti prebačene na Kontinent još prije Brexita. Frankfurt se kandidira za Agenciju za nadzor banaka, a Bonn želi sjedište Agencije za lijekove. Ipak postoje i brojni drugi gradovi koji se također kandidiraju. Skoro 20 država članica se trudi dobit jednu od dvije agencije koje sa sobom donose brojna radna mjesta i odgovarajući budžet. Slijedi komplicirani postupak koji liči na Olimpijske igre. No odlučeno će biti tek sredinom novembra, a ne na ovom Samitu.