SAD upozoravaju Kinu da ne pomaže Rusiji | Politika | DW | 18.03.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

SAD upozoravaju Kinu da ne pomaže Rusiji

Stav Kine prema ruskoj invaziji Ukrajine nije posve jasan: Peking doduše ustraje u "vječitom prijateljstvu", ali nema naznaka da joj doista i vojno pomaže pri sve izvjesnijim ratnim zločinima.

Jen Psaki, glasnogovornica američkog predsjednika Bidena je bila jasna: Kina mora računati na posljedice ako pruži vojnu pomoć Rusiji. Ovog petka će američki predsjednik telefonski razgovarati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i o toj temi će govoriti "otvoreno i direktno". Da Kina nije jasno osudila postupak Rusije, "već mnogo govori" smatra glasnogovornica.

I američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken smatra kako je Kina "odgovorna" što nije iskoristila svoj utjecaj na ruskog predsjednika i upozorila ga na držanje međunarodnih pravila, nego se čini "da Kina čini upravo suprotno od toga". No isto tako i Washington priznaje kako "nema dokaza" kako Kina vojno pomaže Rusiji u njenom osvajačkom ratu.

Usprkos izjava kineskih čelnika o "prijateljstvu" s Moskvomi suradnje vojne industrije Rusije i Kine koja traje već desetljećima, nema naznaka niti da Peking uopće i želi pomoći Putinu. Mnogo prije su te izjave namijenjene kineskoj domaćoj javnosti u poznatoj politici Pekinga protiviti se bilo kakvom "separatizmu", bilo da je riječ o samoj Kini, a jasne su i njene ambicije "priključenja" Tajvana.

Neosporni ratni zločini

Nastavlja se i zaoštravanje rata riječima: već je bila provokativna i izjava američkog predsjednika Bidena o "ratnom zločincu" Putinu gdje je u međuvremenu otišao čak i dalje: sad ga je nazvao "ubojitim diktatorom (...) koji vodi nemoralan rat protiv ljudi u Ukrajini". Putin će "platiti visoku cijenu" za njegovu agresiju, izjavio je američki predsjednik. 

Ukraine-Krieg Mariupol | zerstörtes Theater

Teatar u Mariopulu

No i Europska unija govori o "ratnim zločinima" koje čini Rusija u Ukrajini. Ciljani napadi na civile i civilnu infrastrukturu su "sramotni, odbojni i potpuno neprihvatljivi" i teško je kršenje međunarodnog humanitarnog prava, izjavio je posebni povjerenik EU za vanjske poslove Josep Borrell. I svjetska zdravstvena organizacija WHO je potvrdila kako je do sad zabilježeno 43 dokazana napada na medicinske institucije u Ukrajini pro čemu je poginulo 12 osoba, a mnoštvo je povrijeđenih. To je i po čelniku WHO Tedrosu Ghebreyesusu jasna "povreda međunarodnog prava".

Utoliko i Borrell upozorava kako Rusija snosi punu odgovornost za napad na drugu zemlju i za "sve čine vojne agresije, razaranja i gubitak ljudskih života koje je uzrokovala". Utoliko je europski povjerenik uvjeren kako će počinitelji tih ratnih zločina biti pozvani na odgovornost, baš kao i odgovorni u vladi i ruskoj vojsci.

NATO je "doživio elektrošok"

No njemački kancelar Olaf Scholz neumorno ponavlja kako ovo nije ruski, nego Putinov rat: "Nije narod Rusije donio fatalnu odluku napasti Ukrajinu. Ovo je Putinov rat", izjavio je njemački kancelar na priredbi Zaklade Friedrich Ebert povodom 100. obljetnice rođenja Egona Bahra, arhitekta njemačke politike prema Istoku i pomirenja s Poljskom i SSSR u doba kancelara Willy Brandta. Utoliko i Scholz optužuje Putina kako "želi okrenuti sat unazad" u "doba kad su velesile među sobom crtale granice po svijetu". 

Ukraine | Rauchwolke über Lwiw

Eksplozije u Livivu

Makar je dvojbeno da takve vijesti uopće stižu do građana Rusije, također je i francuski predsjednik Macron uvjeren kako stanovnici te zemlje ne žele rat: "Oni su pod jarmom ugnjetavanja i lažnih informacija", izjavio je francuski predsjednik. Tom prilikom se osvrnuo i na svoju nekadašnju izjavu kako je NATO "klinički mrtav". On to definitivno više nije već i zbog "elektrošoka" kojeg je doživio ovim ratom, a sad se i konačno jasno određuje strategija Obrambenog saveza.

Ne izgleda na mir...

No i njemački kancelar je ovog četvrtka uvečer bio skeptičan prema dogovoru i nekakvom skorom prekidu rata, a to potvrđuju i vijesti s bojišnice. Ukrajinske snage se hvale kako su zaustavili ruski proboj u Kijev, ali žestoke borbe se vode i dalje. Na sjeveru traju napadi i na djelomično okružen grad Černjihov, a kako javlja tamošnji gradonačelnik, bombardirana je i zračna luka Lavova. Žestoke borbe vode se i za Mariupolj gdje je rusko topništvo već uništilo oko 80% stambenih zgrada. "Svakog dana na grad pada 50 do 100 bombi na grad. Razaranje je golemo", javlja Gradsko vijeće Mariupolja.

Proturječne su i informacije o humanitarnoj pomoći i evakuaciji građana tog grada: ruske strane tvrde kako je u četvrtak 43.000 osoba napustilo ovaj grad i kako je tamo stiglo 134 tona humanitarne pomoći. Potpredsjednica vlade Ukrajine Irina Verešuk pak kaže kako se samo 2000 osoba uspjelo izvući, ali niti jedna od ovih tvrdnji se ne može provjeriti.

Još je teže pouzdano procijeniti stanje na obje strane bojišnice: ruski mediji i dalje javljaju o uspjesima i skoroj pobjedi, ukrajinske i obavještajne službe Zapada pak o velikim teškoćama u liniji opskrbe ruskih jedinica i sve slabijem borbenom moralu ruskih vojnika koje ruski mediji još uvijek uvjeravaju kako će ih Ukrajinci dočekati kao oslobodioce. Postoje potvrde pojedinih slučajeva defetizma, ali i tu je praktično nemoguće utvrditi pravo stanje stvari.

dw(agencije)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu