SAD modernizuju atomske bombe u Njemačkoj | Politika | DW | 30.03.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

SAD modernizuju atomske bombe u Njemačkoj

Preostale atomske bombe bi morale da nestanu iz Njemačke, zahtijevao je Bundestag još prije 10 godina. No, one su i danas tu i čak se radi na njihovoj modernizaciji.

„Vidim sebe kao mogući cilj napada", priča Elke Koler sa nelagodom u glasu. Ova penzionerka živi u blizini vazduhoplovne baze Bihel u pokrajini Rajnlad-Pfalc na jugozapadu Njemačke. Ispred svoj kuće čuje trenažne letove borbenih aviona. Zvuk joj doduše ne smeta mnogo, koliko činjenica da su u obližnjoj bazi uskladištene atomske bombe. To su preostale američke atomske bombe na njemačkom tlu. Eksperti procjenjuju da ih ima između 15 i 20, ali je stvarni broj tajna.

„U početku sam vjerovala da će bombe da odu za dvije do tri godine", prisjeća se ova 77-godišnja mirovna aktivistkinja vremena nakon kraja Hladnog rata. „Mislila sam da su ih samo zaboravili." Ali, nuklearne bombe su i danas u Bihelu. Nalaze se u podzemnim skladištima, koja čuvaju teško naoružani američki vojnici. Oko baze je podignuta nova, masivna žičana ograda. A ove stare nuklearne bombe će uskoro biti zamijenjene novim, razornijim modelom.

Pod "nuklearnim zaštitnim kišobranom"

Sjedinjene Države su tokom Hladnog rata opskrbile zapadnu Evropu atomskim oružjem, kako bi Sovjetski savez odvratili od mogućeg napada. Najveći dio ovog oružja su SAD povukle nakon 1991. ali je jedan dio ostao. Procenjuje se da je u Evropi stacionirano oko 150 atomskih bombi i to u Italiji, Turskoj, Belgiji, Holandiji i Njemačkoj. Mnogi Nijemci nisu imali pojma da su one stacionirane u malom mjestu Bihel u kojem živi 1.200 stanovnika. Čak ni mirovna aktivistkinja Elke Koler nije to znala, kada se 1980. tu preselila. „To je za mene bio totalni šok." O tome je saznala tek sredinom 1990-ih iz štampe. Savezna Vlada Njemačke zapravo nikada zvanično nije priznala da se u Bihelu skladište nuklearne bombe.

Nemački piloti će ih nositi na cilj

Nije Bihel tek tako izabran. Ovdje je stacionirana Bundesverova Taktička vojna eskadrila 33. Ukoliko bi došlo do napada nuklearnim oružjem, njemački piloti bi njemačkim lovcima tipa Tornado izvršili protunapad atomskom bombom. Ovaj model se zove „nuklaarno učešće", prema kojem zemlja koja nema nuklearno oružje, u ovom slučaju Nemačka, participira u korištenju američkih atomskih bombi. Zadaci su jasno podijeljeni: kodove za aktiviranje atomskih bombi zna samo američka vojska, ali bacanje bombi bi bio zadatak njemačkih vojnika.

Zastrašivanje starim avionima

Atomske bombe su „jasan signal zastrašivanja za svakog potencijalnog protivnika", stoji u listu Nuclear Posture Review, u kojem je američka vlada u februaru 2018. opisala svoju nuklearnu strategiju. No, da li bombe u Bihelu zaista služe zastrašivanju? Njemački borbeni avioni tipa Tornado, koji su predviđeni da nose atomske bombe, proizvedeni su 1980. Oni su danas u tehničkom smislu zastarjeli i često se kvare. Eksperti sumnjaju da bi mogli da savladaju najmoderniju rusku protivvazdušnu odbranu. Njemačka vlada još uvijek nije donijela odluku o tome koji avioni bi trebalo da naslijede zastarjeli Tornado.

Vojno gledano, atomsko oružje koje se skladišti u Njemačkoj „sigurno nije odlučujuće za vojni uspjeh ili neuspjeh", smatra ekspert za odbranu iz reda Zelenih u Bundestagu, Tobias Lindner. On to prije vidi kao „skup, opasan i  simboličan doprinos kako bi Njemačka imala pravo glasa unutar NATO ".

Razmjena informacija u NATO

Jer, u rukama NATO su strateški planovi za nuklearni zaštitni kišobran za zapadnu Evropu. Tačnije rečeno u Grupi za nuklearno planiranje, u kojoj sjede ministri odbrane svih država članica NATO saveza, s izuzetkom Francuske, koja kao nuklearna sila, po sopstvenoj želji ne želi da učestvuje u radu ovog tijela. Na tim sjednicama SAD redovno informiše saveznike o svojim nuklearnim planovima.

Kernwaffe B61-12 (Sandia National Laboratory)

Atomska bomba B61-12

Biti u ovom gremiju NATO- je za Njemačku izuzetno važno, to stalno naglašavaju članovi njemačke vlade. Ove argumente predstavnika njemačkog Ministarstva odbrane čuo je i Danac Hans Kristensen, jedan od najboljih svjetskih poznavalaca ove tematike. „Oni vjeruju da će imati mogućnost da utiču na SAD u slučaju intervencije atomskim oružjem. Onoliko koliko ja mogu da procijenim stvari,  to je čista fantazija", rekao je Kristensen, koji je direktor programa pod nazivom "Nuclear Information Projects" pri Federaciji američkih naučnika (Federation of American Scientists)  u Vašingtonu. 

"Bez Njemačke će sve propasti"

On još nikada ni od jednog predstavnika Američke vojske ili Pentagona nije čuo da bi oni „uzeli u obzir posebne njemačke poglede oko upotrebe atomskog oružja", naglašava Kristensen u razgovoru za DW. No, političari vladajućih partija u Berlinu protivrječe Kristensenu. „U momentu kada se povuečemo, niko nas neće pitati, kako treba da izgleda dalja nuklearna strategija NATO-a", rekao je otprilike Fric Felgentroj, poslanik u Bundestagu i ekspert SPD-a za pitanja odbrane.

Ali, ne radi se samo o tome da Njemačka ima pristup informacijama, naglašava poznavalac prilika u Zapadnoj vojnoj alijansi  Hajnrih Braus. Ovaj penzionisani generalpukovnik bio je savjetnik NATO-a za pitanja zastrašivanja. „Ako Njemačka istupi iz učešća u nuklearnom programu i ne učestvuje u raspodjeli tereta, onda će istupiti i druge zemlje poput Belgije, Italije i Holandije", smatra Braus koji je u NATO bio zadužen za odbrambenu politiku i vojne snage. On dodaje da bi se  bez jedne vojno važne zemlje kao što je Njemačka „cijeli sistem prilično uzdrmao ili bi se sve urušilo". Braus još argumentuje, „zašto bi SAD trebalo da same podnose teret nuklearnog rizika, kada se radi o zaštiti Evrope?".

Ruski faktor

Prije deset godina, 26. marta 2010. Bundestag je od vlade u Berlinu velikom većinom zahtijevao da se „snažno založi za povlačenje američkog atomskog oružja iz Njemačke". Ali, nijedan od tri sastava vlade pod rukovodstvom Angele Merkel se nije usudio na ovaj korak. Od kako je pak Rusija 2014., protivno međunarodnom pravu anektirala Krim i u zapadnoj Rusiji postavila rakete srednjeg dometa sposobne da ponesu nukelarne bojeve glave, povlačenje atomskog oružja je manje vjerovatno nego ikad.

Deutschland Fliegerhorst Büchel (Getty Images/T. Lohnes)

Vazduhoplovna baza Bihel (Büchel ) u pokrajini Rajnlad-Pfalc u kojoj se nalaze preostale američke atomske bombe

„Mi tako demonstriramo da smo na strani Amerikanaca", kazao je jedan pilot Tornada, koji je dugo bio stacioniran u Bihelu. „Kada ne bismo sarađivali, SAD bi pojačale pritisak na nas." Pri tom, američki predsjednik Donald Tramp ne propušta priliku da od evropskih NATO saveznika zatraži da se sami više angažuju za svoju sopstvenu bezbjednost.

Skupi program modernizacije

Deset godina nakon odluke Bundestaga za povlačenjem američkog arsenala atomskog oružja iz Njemačke predstoji modernizacija američkih atomskih bombi tipa B61-3 i B61-4, koje su stare dobrih 30 godina i na kraju svog životnog vijeka. One bi trebalo da budu zamijenjene novom bombom B61-12, koja je pokreteljiva i preciznije pogađa ciljeve. Prema mišljenju eksperta za nuklearno odružje Kristensena ovo je „značajno vojno poboljšanje i prednost".

Prednost, koja će mnogo da košta SAD. Procjenjuje se da će kompletan program modernizacije koštati deset milijardi dolara. „Postoje proračuni prema kojima bi bilo jeftinije bombe izraditi od čistog zlata", naglašava Kristensen.

"Operacija zamena bombi"

Kritičari strahuju da bi zbog novih bombi, koje preciznije gađaju ciljeve, mogla da poraste opasnost od nuklearnih napada. „Lično strahujem da će se ponovo rasplamsati sukob na relaciji Istok - Zapad", kaže Elke Koler, koja je za svoj angažman protiv nuklearnog oružja 2019. dobila Ahensku mirovnu nagradu. I ekspert za naoružavanje, Tobijas Lindner iz Zelenih smatra da je „prelazak nuklearnog praga" sa novom generacijom nuklearnog oružja moguće zamisliti.

No, još uvijek se ne zna tačno kada će nove, moderne bombe stići u  njemačko mjestašce Bihel. Eksperti računaju da bi to moglo biti najranije 2022. U svakom slučaju će se zamjena bombi obaviti u najvećoj tajnosti, smatra jedan pilot borbenih aviona, koji Bihel poznaje kao svoj džep. „Pista se blokira i ne zna se da li američki avioni dovoze koka-kolu ili odnose bombe." 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android