SAD i EU - bez trgovinskog sporazuma na samitu

Ako je suditi po izjavama evropskih učesnika samita, predsjedniku Savjeta EU Šarlu Mišelu i predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, sastanak u Bijeloj kući u Vašingtonu biće novi dokaz jedinstvene transatlantske harmonije. Postoji „visok nivo saradnje bez presedana“, oduševljene su diplomate EU pred drugi samit sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom. Ovo se posebno odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku. EU i SAD su saglasne kako da pomognu Ukrajini u njenoj odbrani od Rusije, tako i u podršci Izraelu u odbrani od terora Hamasa. Zajedno žele da obuzdaju rastuću kinesku želju za moći, dopru do globalnog juga i drže Iran i Sjevernu Koreju pod kontrolom.

Uzdržanost u Bijeloj kući?

Džo Bajden se raduje posjeti iz Brisela, navodi se u saopštenju Bijele kuće. U predsjednikovom saopštenju za javnost se obećava da će se „zajedno unaprijediti prelaz ka ekonomiji čiste energije". Na stvari se pak gleda malo trezvenije kada je riječ o transatlantskoj trgovinii ekonomskoj otpornosti. „Preispitaćemo zajedničke aktivnosti", piše prilično stegnuto. I diplomate EU u Briselu priznaju da i dalje ima problema u trgovinskim pregovorima: „Postoje razlike i interesi EU koje treba braniti".

- pročitajte još: EU i SAD započinju nove trgovinske pregovore

Da li će kaznene carine i dalje biti zamrznute?

U poređenju sa njegovim bijesnim prethodnikom Donaldom Trampom, Evropska unija je postigla veliki napredak sa predsjednikom Džo Bajdenom. Tramp je uveo proizvoljne carine na čelik i aluminijum iz Evrope. Bajden je bar ponovo stavio ove tarife na led. Izbjegnut je dugogodišnji spor u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Međutim, pregovori o ukidanju carina nisu mogli biti završeni prije samita u Vašingtonu. U intervjuu za DW, predsjednik Trgovinskog odbora Evropskog parlamenta Bernd Lange (SPD) insistirao je da tarife ostanu suspendovane barem do kraja 2024. godine, odnosno nakon izbora u SAD u novembru 2024. „Dvije godine primirja kada je riječ o tarifama za čelik i aluminijum ističe 31. oktobra. Sada se radi o pronalaženju trajnog rješenja upravo ovdje. To još nije riješeno", rekao je Bernd Lange u Strazburu. „Primirje" je dogovoreno na prvom samitu EU sa Džoom Bajdenom u junu 2021.

Subvencionisani bingo sa obje strane Atlantika

Dalje, kontroverzan je „Zakon o smanjenju inflacije“ (IRA), kojim američka vlada distribuira 370 milijardi dolara subvencija tokom deset godina američkim kompanijama kako bi pokrenula ulaganja u zelenu energiju i tehnologiju. Iako negativan uticaj IRA na evropske kompanije nije ni približno tako ozbiljan kao što se strahovalo sa velikim negodovanjem prije godinu dana, neke evropske kompanije odlučile su da izgrade nove proizvodne pogone za vodonik, električna vozila i druge „zelene“ proizvode u, na primjer, Teksasu umjesto u Bavarskoj. "Problem je što se subvencije plaćaju samo za proizvode koji se proizvode u SAD. To znači da su evropski proizvodi isključeni. Postoji pritisak na preseljenje", žali se stručnjak za trgovinu Evropskog parlamenta Bernd Lange.

- pročitajte još: Carinski rat: EU udara na američki kečap?

Međutim, američka administracija je napravila neke izuzetke koji, na primjer, takođe dozvoljavaju evropskim proizvođačima da prodaju svoja električna vozila na američkom tržištu i dobijaju odgovarajuće subvencije. Tako su ekonomisti trusta mozgova „Bruegel" iz Brisela u jednoj studiji došli do zaključka da su strahovi EU vjerovatno bili preuveličani. Na kraju i EU takođe koristi ogromne subvencije da privuče kompanije. Samo jedan primjer: TisenKrup gradi fabriku čelika sa neutralnom emisijom CO2 u Duizburgu i ulaže tri milijarde evra. Njemačka država daje dvije milijarde od toga uz odobrenje EU. Stroga pravila za državnu pomoć u EU su ublažena nakon uvođenja IRA u Americi. Ovo izuzeće bi se moglo dalje produžiti.

Gde je strategija?

Ali kritičari se žale da u EU ne postoji sveobuhvatna strategija za suprotstavljanje američkoj inicijativi. Od prvobitno planiranog „fonda strateškog suvereniteta" EU odustalo se tokom ljeta jer je bio preskup. Umjesto toga, skoro 40 odsto postojećeg fonda za obnovu poslije pandemije korone rezervisano je za zelene investicije, najmanje 250 milijardi evra. EU takođe pokušava da privuče proizvodne i istraživačke kapacitete u Evropu ili ih zadrži ovdje novim zakonima o proizvodnji poluprovodnika, vještačkoj inteligenciji i obradi podataka.

Moglo bi doći do političkog proboja u pregovorima o zajedničkom „klubu za nabavku” za rijetke metale i minerale u Vašingtonu. SAD preferiraju proizvode iz prijateljskih zemalja kao što je Australija. EU bi uskoro takođe mogla da uživa ove privilegije. Međutim, SAD i EU su i dalje u zavadi kada su u pitanju nova pravila za velike internet kompanije i korišćenje vještačke inteligencije. Dok EU insistira na strožijim pravilima, predsjednik Džo Bajden primjenjuje liberalniji pristup.

TTIP 2.0 kao sveobuhvatni trgovinski sporazum?

Pregovori o trgovinskim pitanjima biće nastavljeni nakon naizgled harmoničnog samita u Vašingtonu. Međutim, neizvjesno je šta će biti poslije izbora u novembru 2024. godine. „Takođe ne znamo ko će biti predsjednik Sjedinjenih Država poslije izbora“, rekle su diplomate EU slegnuvši ramenima na pitanje da li postoji dugoročna strategija ako se republikanac Donald Tramp vrati u Bijelu kuću. Dva najveća trgovinska bloka na svijetu, SAD i EU, zapravo trebaju sveobuhvatan trgovinski sporazum, kaže Holger Gerg sa Instituta za svjetsku ekonomiju Kila. „U svjetlu globalnih kriza (pandemija, ratovi) i rastućih geopolitičkih tenzija, čini se da je potpuno preporučljivo proširiti trgovinske odnose sa prijateljskim nacijama. SAD su već jedan od najvažnijih trgovinskih partnera EU i dijele slične vrijednosti. Kroz implementaciju Zakona o smanjenju inflacije (IRA), raspoloženje između njih je možda malo zahladilo u posljednje vrijeme i početak pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini bio bi dobra prilika da se ove tenzije uklone“, rekao je stručnjak za međunarodnu ekonomiju Holger Gerg za DW.

Postojao je prvi pokušaj trgovinskog sporazuma pod nazivom TTIP, koji je Donald Tramp blokirao. Bernd Lange iz Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta ocjenjuje da će teško biti drugog pokušaja tokom drugog mandata demokrate Džoa Bajdena. On je godinama bio uključen u pregovore o TTIP-u, transatlantskom trgovinskom i investicionom paktu, i rekao je za DW sa rezignacijom: „TTIP bi bio poželjan, ali u ovom trenutku neće biti zaključen sporazum u kojem se SAD obavezuju prema trećim zemljama. To ne može da prođe u Kongresu." Kongres, američki parlament, morao bi da odobri trgovinski sporazum sa oba doma. A ovo nailazi na odbijanje i kod republikanaca i kod demokrata.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu