SAD: Blago otopljavanje odnosa sa Venecuelomf?

Ukazuju li blagi tonovi Washingtona prema Venezueli i Kubi da SAD preispituje svoju politiku u Latinskoj Americi? Američka vlada najavila je ublažavanje dijela sankcija protiv Venezuele. Naftna kompanija Chevron dobila je dopuštenje za razgovore s venezuelanskom naftnom kompanijom PDVSA. Ovi "razgovori", kako navode američki izvori, izričito i do daljnjeg isključuju dozvolu za izvoz i eksploataciju venezuelanske nafte. Ublažavanje sankcija je povezano s nastavkom dijaloga između opozicije, okupljene oko Juana Guaidóa s jedne strane i aktuelne vlasti, na čelu sa šefom države Nicolásom Madurom s druge strane.

- pročitajte i ovo:  Putinovi latinoamerički prijatelji

Pozitivan potez?

Chevron je posljednja velika američka naftna kompanija koja djeluje u Venezueli, gdje je prisutna od 1920-ih. 2019. dnevna proizvodnja iznosila je oko 200.000 barela nafte. Od sankcija, koje je uvela Trumpova administracija, ova brojka je pala na nulu. Koliko će vremena trebati da se u dogledno vrijeme ponovno pokrene proizvodnja nafte, neizvjesno je zbog dotrajalosti proizvodnih pogona u Venezueli. Trenutno su analitičari više zabrinuti za političke implikacije sporog i otegnutog ukidanja sankcija.

"Ovaj korak Sjedinjenih Država vrlo je pozitivan za sve aktere i mogao bi konačno otvoriti proces demokratske tranzicije u Venezueli", izjavila je za DW Ana Soliz de Stange, politolog na Sveučilištu Bundeswehra koje nosi ime Helmuta Schmidta . Za SAD bi približavanje donijelo nekoliko prednosti: ova zemlja bi mogla ponovo uvoziti venezuelansku naftu, suprotstaviti se ruskom uticaju u Latinskoj Americi i istodobno promicati demokratsku tranziciju u Venezueli, smatra Ana Soliz de Stange.

Protivljenje u Sjedinjenim Državama

Međutim, odluka Bidenove vlade da barem malo odškrine vrata i ublaži sankcije Madurovom režimu u Venezueli, već je naišla na velike kritike u Sjedinjenim Državama.

Republikanski senator Marco Rubio i demokrata Bob Menendez, predsjednik Odbora za vanjske poslove u Senatu, odmah su izdali odvojene izjave, oštro kritizirajući Bidenovu administraciju: Rubio je optužio Bidena za "jačanje nelegitimnih, korumpiranih režima na našoj hemisferi koji potkopavaju nacionalnu sigurnost", dok je Menendez govorio o propaloj strategiji "davanja Maduru pregršt nezasluženih poklona samo da bi njegov režim obećao da će sjesti za pregovarački stol".

Politički pritisak, kojem je Biden izložen u SAD-u, ne treba podcjenjivati, smatra Günter Maihold, stručnjak za Latinsku Ameriku iz njemačke Fondacije za politiku i nauku (SWP): "Obje strane ulaze u ovu priču s minimalnim rizikom. Drugim riječima, svako zna s kim ima posla, zna da se u Venecueli vrlo brzo mogu dogoditi nepredvidljive promjene i da bi politički pritisak na domaćem planu u SAD-u vrlo brzo mogao rezultirati odustajanjem od inicijativa usmjerenih ka ublažavanjeu sankcija", rekao je Maihold u intervjuu za DW.

Ipak, radi se o opreznom pokušaju ponovnog pokretanja razgovora s mrtve tačke između opozicije i vlade u Venezueli, dok se u isto vrijeme signalizira interes SAD-a za rezerve nafte, koje Washington ne želi ustupiti Kini i Rusiji iz geostrateških razloga.

Disonance na američkom samitu?

Gotovo istovremeno, s najavljenim popuštanjem sankcija protiv Venezuele, američka vlada je prošlog ponedjeljka odlučila ublažiti postojeće sankcije protiv Kube. Riječ je prvenstveno o olakšavanju putovanja Kubancima.

Ublažavanje sankcija Kubi i Venecueli događa se uoči America Summita, koji će se prvi put održati u SAD-u od 6. do 10. juna. Riječ je o neredovitom sastanku svih šefova država i vlada američkog kontinenta. Ovoga puta, međutim, nekoliko predsjednika latinoameričkih zemalja, uključujući predsjednika Meksika Andresa Manuela Lópeza Obradora, uvjetovalo je svoje prisustvo pozivom Nikaragve, Venezuele i Kube na ovaj samit.

"SAD su pod pritiskom da osiguraju da njihov samit u Los Angelesu ne propadne u potpunosti", kaže Günter Maihold. Zato "pokušavaju stvoriti pozitivno raspoloženje. U mnogim se medijima moglo pročitati da je samit bio loše pripremljen", pa Washington sada pokušava "popraviti štetu", rekao je Maihold.

- pročitajte i ovo:  Uspješna ruska propaganda u Latinskoj Americi

"Nije mjesto za rivalstvo velikih sila"

Opšta politička klima s ratom u Ukrajini također potiče kritike nadmoći SAD-a u regiji. "Ako ispravno protumačim stav koji prevladava u Latinskoj Americi, onda većina vlada kaže prvo da ovo nije njihov rat, a drugo da ne žele biti uvučene u tabore", kaže Maihold. Većina zemalja u regiji radije bi da se slobodno kreće između velikih sila i time stekne određene prednosti. "Nikakvo flertovanje Sjedinjenih Država s tim zemljama neće promijeniti taj stav. Bez obzira na to jesu li zemlje orijentirane lijevo ili desno, jedini je konsenzus da ne žele postati mjesto poprišta i rivaliteta velikih sila", ubijeđen je Maihold.

Pa ipak, Ana Soliz de Stange gaji oprezni optimizam po pitanju Venecuele. Ona smatra da američka vlada pokazuje da može djelovati pragmatično. "Privredne sankcije nisu postigle svoj cilj rušenja vlade Madurove vlade. Naprotiv, djelovale su kontraproduktivno i otjerale Venezuelu u naručje Kine i Rusije", primjećuje ova bolivijska politologinja. Po njenom mišljenju, približavanje uslovljeno ispunjenjem zahtjeva, otvara šansu za demokratsku tranziciju u Venezueli. Tajming je dobar:  do momenta održavanja predsjedničkih izbora u Venezueli 2024. još ima vremena da se sa Madurom ispregovaraju poošteni uslovi za ooziciju.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu