S čime „veliki igrači“ dolaze na konferenciju o klimi? | Politika | DW | 29.10.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

S čime „veliki igrači“ dolaze na konferenciju o klimi?

Od Pariškog sporazuma za zaštitu klime prošlo je šest godina. Što je učinjeno protiv opasnog zagrijavanja Zemljine atmosfere? Može li na novoj konferenciji biti postignut napredak? Što kažu najveći zagađivači.

Velike riječi, ali još uvijek malo djela. Četiri najveća zagađivača plinovima koji izazivaju efekt staklenika na Zemlji – Kina, SAD, Europska unija i Indija – najavili su ambiciozne ciljeve uoči susreta na vrhu o klimi COP26, koji u nedjelju počinje u škotskom Glasgowu. Ali, da bi se zagrijavanje Zemlje stvarno ograničilo na jedan i pol stupanj moralo bi se već u ovom desetljeću puno toga promijeniti. A kod konkretne provedbe mjera ima poteškoća. Postoje politički otpori i mogućnosti za izbjegavanje djelovanja, što ima dalekosežne posljedice.

EU:

Obećanja s kojima Europska unija putuje na COP26 na prvi pogled su impresivna. Zemlje članice namjeravaju izlučivanje za klimu štetnih plinova do 2030. godine smanjiti za najmanje 55 posto ispod količine stakleničkih plinova koja je izlučivana 1990. godine. Ranije se težilo smanjivanju za 40 posto. Osim toga s najnovijim zakonom o klimi propisano je i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. To znači da bi 2050. godine sve emisije u Europskoj uniji trebale biti koliko je god to moguće izbjegnute. Ono što se još bude izlučivalo morat će se kompenzirati – primjerice održivim gospodarenjem šumama i njivama, koje bi iz atmosfere apsorbiralo toliku količinu štetnih plinova. 

Ali, kad se radi o provedbi planova zajednica 27 država ni izdaleka nije tako uzorna kako bi mogla biti. Istina, Europska komisija je pod geslom „Fit for 55" ljetos podastrijela konkretne planove. Ali izgleda da bi pregovori o tomu mogli početi najranije nakon predsjedničkih izbora u Francuskoj u travnju iduće godine. Jer, brojne mjere imaju kao posljedicu povećanje troškova za potrošače. 

Verschiebung des Klimagipfels wegen Coronavirus

COP26 se održava u škotskom Glasgowu

Radi se, primjerice, o još strožim propisima za granične vrijednosti izlučivanja ugljičnog dioksida kod automobila kao i posebnom sustavu trgovine emisijskim certifikatima za cestovni promet i sektor zgrada. To bi moglo dovesti do većih cijena goriva za automobile i većih troškova grijanja na ugljen, zemni plin ili loživo ulje.

Dalekosežne mjere je još teže prodati ako se drugdje u svijetu s time postupa olako. Zacijelo i zbog toga su savezna kancelarka Angela Merkel i njezine kolege iz EU-a uoči summita o klimi zajednički pozvali na veći angažman u borbi protiv zagrijavanja zemljine atmosfere. Kao kočničari osobito se smatraju Australija, Kina i Brazil.

SAD:

Američki predsjednik Joe Biden je kao jednu od svojih prvih odluka nakon stupanja na dužnost predsjednika potpisao povratak SAD-a u Pariški sporazum o klimi iz 2015. godine. Zacrtao je i ambiciozne ciljeve: SAD bi do 2035. trebao proizvoditi električnu struju bez izlučivanja ugljičnog dioksida, a najkasnije 2050. svoje izlučivanje ugljičnog dioksida svesti na nulu. Osim toga je najavio da će SAD do 2030. godine izlučivanje plinova štetnih za klimu u najmanju ruku prepoloviti u odnosu na 2005. godinu.

Biden klimatske promjene naziva „egzistencijalnom prijetnjom za čovječanstvo". U posljednje vrijeme su se u SAD-u jasno pokazale posljedice klimatskih promjena – zemlju su pustošile oluje i šumski požari. Ali, može li SAD doista ostvariti najavljeno, to je upitno. Velik dio njegovih planova za zaštitu klime upravo se poništava u unutarstranačkim prijeporima njegovih demokrata. Njegov program „čiste električne struje" mogao bi biti odbačen. 

Italien Mailand Protest Klimakrise Global march for climate justice

Aktivisti širom svijeta pozivaju na akciju

Ako Biden svoje planove ne uspije progurati u Kongresu u vlastitoj zemlji na pregovore u Glasgow će putovati oslabljen. Tamo će doći s velikim brojem ministara i ministrica. Bit će to ministar vanjskih poslova Tony Blinken, ministar prometa Pete Buttigieg, ministrica energije Jennifer Granholm i drugi. Mediji pišu da će u Glasgow ići i bivši američki predsjednik Barack Obama i da će razmijeniti mišljenja s aktivistima za zaštitu klime.

Kina:

Osobito važna je zemlja s najvećim brojem stanovništva. Kina emitira daleko najviše stakleničkih plinova. Ona je ujedno i najveći potrošač ugljena na svijetu. Unatoč snažnoj izgradnji postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i korištenju nuklearne energije, drugo najveće gospodarstvo na svijetu se kod opskrbe energijom oslanja oko 60 posto na ugljen. 

Predsjednik partije i države Xi Jinping je obećao da će kinesko izlučivanje stakleničkih plinova rasti samo još do 2030. godine te da će nakon toga padati. Do 2060. Kina namjerava postati klimatski neutralna kad se radi o izlučivanju ugljičnog dioksida. Ali, Kina se nalazi u dilemi. Potreba za električnom strujom vrlo brzo raste – tako brzo da ta zemlja upravo proživljava energetsku krizu s racioniranjem struje i obustavljanjem proizvodnje, što koči gospodarski rast.

Tako razvitak ide u potpuno krivom smjeru, jer se vadi i uvozi još više ugljena kako bi se tijekom zime imalo dovoljno energenata za grijanje. U klimatskoj strategiji koju je Državno vijeće objavilo u nedjelju stoji da smanjivanje emisija mora biti „odvagnuto" u odnosu na nužnost osiguravanja opskrbe energijom i hranom te osiguravanjem industrijske proizvodnje. 

Demonstration Klimaschützer in Berlin

Egzilanti sa Tibeta traže akciju uoči COP26

Indija:

Indija je nakon Kine na drugom mjestu po broju stanovnika, a po izlučivanju ugljičnog dioksida je na četvrtom mjestu, iza Kine, SAD-a i EU-a. Dosad je Indija imala cilj do 2030. godine imati postrojenja za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora od 450 gigavata, od toga je ostvareno tek 100 gigavata. Indija se još nije obvezala na klimatsku neutralnost. Više ministara je osobito isticalo obvezu bogatih zemalja da financiraju mjere za zaštitu klime i omoguće transfer tehnologije. Indija pritom, kao i Kina, naglašava da bogate zemlje imaju obvezu jer su puno pridonijele zagađenju okoliša.

Indija treba još puno više energije jer milijuni ljudi još uvijek nemaju električne struje. Ta zemlja kod gospodarskog rasta se sve više, istina, oslanja na obnovljive izvore energije, ali i na ugljen. To je nužno kako bi se ljude oslobodilo bijede. Trenutno je najveći izvor energije u Indiji ugljen.

Ali, indijska vlada kaže da ta zemlja već dovoljno čini za zaštitu klime. Ona se na međunarodnoj razini zalagala za odgovarajuće inicijative, primjerice za International Solar Alliance, kaže se. Izlučivanje stakleničkih plinova po glavni stanovnika je puno manje nego u bogatim zemljama, kažu u indijskoj vladi.

aj/dpa