Ruska dezinformacijska ofenziva u Gruziji | Politika | DW | 26.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Ruska dezinformacijska ofenziva u Gruziji

Rusija već godinama vodi kampanju destabiliziranja gruzijske države. Što se krije iza ovih napada na mladu demokraciju?

Prije godinu dana pripadnike raznih nevladinih organizacija i državne službenike u Gruziji je zatekao nesvakidašnji prizor na ekranu računara: preko 15.000 internetskih stranica u ovoj kavkaskoj zemlji je bilo hakirano. Sa stranica se smiješio bivši predsjednik, optužen za korupciju, Mikhail Saakashvili s porukom "I'll be back!" (naslovna fotografija).

Gruzijsko ministarstvo vanjskih poslova ubrzo je pronašlo krivca: Rusija ovakve napade provodi od rata oko Južne Osetije i Abhazije 2008. Sigurnosni stručnjaci ovakvu vrstu napada kategoriziraju oznakom "4D Model": ušutkaj kritiku, uništi činjenice, odvuci od glavne teme i raširi strah.

Rusija kroz svoje satelitske države Abhaziju i Južnu Osetiju praktički okupiranim drži petinu Gruzije. Rusija i Gruzija možda dijele zajedničku prošlost i crkvenu tradiciju ali sve od revolucije 2003. Gruzija slijedi pro-zapadnjački kurs stremeći Europskoj uniji i NATO savezu. To je politika koju podržava 75 posto stanovništva.

No Rusija još uvijek pokušava postići svoje strateške ciljeve i to onako kako to najbolje zna: kroz širenje dezinformacija, napadajući partnere i susjede Gruzije i podržavajući ekstremne grupe unutar gruzijskog društva.

Rusija potkopava zapadne vrijednosti

Screenshot Fake News Georgien Russland

Migranti ugožavaju Njemačku policiju? Pogrešno - ovo su prosvjedi u Alžiru.

Prema mišljenju Batu Kutelija, potpredsjednika Atlantskog vijeća Gruzije, Rusija pokušava dokazati da je liberalna demokracija neostvarivo društveno uređenje. "Umjesto da se Rusija pokazuje kao jaka, cilj je multikulturalna zapadna društva pokazati slabima i time neatraktivnima za Gruziju", kaže Kutelia.

Europske zemlje, posebice one sa značajnom useljeničkom ili izbjegličkom populacijom se pokazuju kao zemlje u kojima vlada nasilje i bezakonje. Jedan video s prosvjeda u Alžiru je preveden na ruski i proširio se mrežama kao video na kojem se navodno pokazuje nasilje prema policiji u Njemačkoj: "Policija je blokirana u muslimanskoj četvrti".

Drugi primjer dezinformacijske kampanje se pojavio u rujnu i sadrži lažno pismo Europske komisije u kojem se gruzijskom predsjedniku zahvaljuje za izgradnju izbjegličkog kampa. U stvarnosti takav kamp ne postoji niti je ikada bio planiran.

Sijanje sjemena dvojbe

Taktika po kojoj se slike i videa izvlače iz konteksta često kako bi se difamiralo muslimane ili migrante je česta praksa. Tako je jedna Facebook stranica nazvana "We are Georgia" proširila fotografije pretučenih žena za koje se tvrdilo da su Britanke koje su pretukli migranti. No nakon istraživanje se otkrilo da niti jedna od tih žena nije bila žrtva napada migranata nego se uglavnom radilo o žrtvama kućnog nasilja.

Kako Rusija priče poput ovih plasira u javnost? Izborni promatrači NGO-a Međunarodno društvo za pravedne izbore i demokraciju (ISFED) otkrili su mrežu 11 lažnih Facebook stranica s preko 762 tisuće sljedbenika. Većina tih stranca objavljuje naoko neutralne sadržaje, tzv. "clickbaits" sa životinjama ili testovima osobnosti. Cilj je stvaranje povjerenja i uklanjanje skepsi prema određenim stranicama. Ali i sakupljanje podataka korisnika.

Kremlj ne samo da svjesno lansira lažne vijesti u Gruziju nego podupire lokalne grupe koje rade u njegovu korist. Facebook stranice najvećih nacionalističkih anti-liberalnih stranaka Gruzijski marš i Savez patriota se uređuju iz Rusije. Istraživanje londonske organizacije Dossier Center pokazuje da je Savez patriota, koji otvoreno podržava približavanje Rusiji, od Moskve primio 6,7 milijuna eura za predizborne svrhe. Bivši gruzijski veleposlanik u Washingtonu Vasil Sikarulidze rekao je za DW kako Rusija ima "dugu povijest iskorištavanja postojećih razlika unutar gruzijskog društva" što je lako u tako mladim demokracijama poput gruzijske.

Lažne vijesti i protumjere

Georgien Tiflis | US-Außenminister Mike Pompeo bei Premierminister Giorgi Gakharia und Außenminister David Zalkaliani

Euroatlantski kurs Gruzije - trn u oku Kremlja

Grupe poput Gruzijskog marša izazivaju napetost prema susjedima zemlje okrivljujući ih za probleme i izazivajući islamofobiju, posebice u pograničnom području prema Turskoj. Savez patriota tvrdi da će ovo područje uskoro pasti pod tursku okupaciju i tu tvrdnju je stavio na jedan reklamni pano koji je nakon ogorčenih reakcija maknut.

Isti izvori su proširili lažnu vijest da su skupinu mladih Gruzijaca u Istanbulu napali turski nacionalisti. Nakon kraćeg istraživanja aktivisti Atlantskog vijeća su otkrili da je ovu vijest plasirao jedan aktivist Gruzijskog marša

Pitanje je koji se motivi skrivaju iza ovih ruskih napada na demokratske ustanove. Batu Kutelia iz Atlantskog vijeća smatra kako "ruska autoritarna država smatra da je nadmoćna nad liberalnim demokracijama – stabilnija i tako u stanju dugoročnog planiranja" i da to uvjerenje pod svaku cijenu želi proširiti u zemljama u okolici. Najbolji način da se odupre ovim nastojanjima je, kako smatra Kutelia,  "jačanje demokracija u postanku".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android