Rusija regrutuje kriminalce za sabotaže širom Evrope

Za potrebe svog hibridnog rata protiv Evrope, Rusija je stvorila mrežu agenata, u kojoj su državne institucije usko povezane s kriminalnim podzemljem. Prema zajedničkoj studiji nevladine organizacije GLOBSEC i Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma (ICCT), regrutuju se i ljudi sa kriminalnom prošlošću, koji govore ruski, kako bi izvodili sabotaže širom Evrope. Rezultati su predstavljeni u Briselu na sjednici Specijalnog odbora Evropskog parlamenta za zaštitu demokratije (EUDS).

Studija povezuje ovu taktiku s ratom protiv Ukrajine, ističući da „hibridne operacije nisu sporedni, već ključni stub ruske strategije“. Istraživači porede ovu taktiku s metodama Islamske države (IS), koja je ranije regrutovala kriminalce u Evropi. „Ovoga puta ne radi se o terorističkoj organizaciji, već o državnom akteru, koji vodi regrutaciju i operacije“, navodi se u studiji.

Kriminalci kao saboteri

Od januara 2022. do jula 2025. u Evropi je zabilježeno 110 pokušaja sabotaže i napada povezanih s Rusijom, najviše u Poljskoj i Francuskoj. Od toga je 89 bilo uspješno, a 21 spriječen. Autori studije vjeruju da je broj spriječenih napada vjerovatno veći, jer obavještajne službe ne objavljuju sve podatke.

Identifikovana je 131 osoba, koje se dovodi u vezu s incidentima, od kojih je najmanje 35 bilo ranije osuđivano i regrutovano u zatvorima ili preko kriminalnih organizacija. Kremlj najčešće regrutuje muškarce oko 30 godina, iz postsovjetskih zemalja, koji govore ruski i nalaze se u teškim životnim okolnostima. Regrutacija se često odvija online, preko Telegrama, ali i putem rodbine i prijatelja.

Glavni motiv za učešće u sabotažama je novac — od nekoliko evra za dijeljenje proruskih letaka, do velikih suma za napade na kritičnu infrastrukturu.

Osveta EU zbog pomoći Ukrajini

Za finansiranje ovih aktivnosti, Moskva koristi i ilegalne metode kako bi zaobišla sankcije Zapada. „Ti kanali omogućavaju Kremlju da izbjegne ograničenja i dublje uključi kriminalne mreže u strategiju hibridnog ratovanja“, navodi se u studiji.

„Ilegalni tokovi novca, kriminal i hibridne operacije nisu odvojeni, već elementi jedinstvenog plana djelovanja.“ Takođe: "Ruska vojna kampanja — bombaški napadi, podmetanja požara, pokušaji atentata — trebaju se posmatrati kao kazna za podršku EUUkrajini, ali i kao priprema za mogući veći sukob”.

Kriminal kao državni alat

Dominika Hajdu iz GLOBSEC-a objašnjava da korištenje kriminalaca od strane ruske vlasti nije novost. Građani koji su živjeli „istočno od Gvozdene zavjese“ sjećaju se kako su nestašice u SSSR-u stvorile zavisnost od sive ekonomije. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, za razliku od drugih postkomunističkih zemalja, borba protiv korupcije u Rusiji nije bila prioritet. Umjesto toga, korupcija je postala norma i metoda rada državnih institucija.

Prema Hajdu, 1994. godine u Rusiji je bilo aktivno preko 500 kriminalnih grupa koje su kontrolisale oko 40.000 preduzeća. Početkom 2000-ih, bivši pripadnici KGB-a učvrstili su kontrolu nad državom, a njihove veze s podzemljem postale su dio državnog sistema.

EU mora reagovati

Poljski političar Bartłomiej Sienkievič, član Evropskog parlamenta iz redova Evropske narodne stranke (EPP), smatra da Kremlj već dugo koristi kriminalne metode i podzemlje za regrutaciju agenata u Evropi.

„Problem je kako da reagujemo", kaže on za DW, navodeći primjer dronova koji su paralizovali aerodrome. „Niko ih nije oborio. Želimo da djelujemo protiv regrutovanih osoba, ali aktivnosti na Telegramu još nisu zaustavljene, iako EU treba da kontroliše takve platforme“, upozorava Sienkievič.

Preporuke za EU

Autori studije predlažu niz mjera za odgovor EU, uključujući bolji nadzor onlajn platformi, posebno Telegrama. Takođe predlažu proširenje definicije „hibridnih prijetnji“, jer mnoge nacionalne strategije ne uzimaju dovoljno u obzir ulogu „neformalnih aktera poput kriminalnih grupa, ideoloških posrednika ili pojedinaca koji djeluju iz ličnih interesa“. Upravo ta pravna praznina omogućava Rusiji da negira odgovornost za napade i sabotaže.

Dominika Hajdu naglašava važnost saradnje javnog i privatnog sektora: „Moraju biti partneri, jer privatne firme u Evropi imaju sofisticiranije mehanizme za otkrivanje ruskih kriminalnih aktivnosti.“ Zbog toga se zalaže za stvaranje koordinacione platforme kako bi se spriječili ruski hibridni napadi na evropske zemlje.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na DW-stranici na ruskom a preveden je s njemačkog jezika.