Rusija ne može uzeti Kosovo za primjer

„Mi ćemo brzo uspostaviti diplomatske odnose sa novom državom Kosovom.“, rekao je američki predsjednik George Bush (Džordž Buš) 17. februara 2008.

Sjedinjene Države kao i 20 od ukupno 27 članica Evropske unije su u međuvremenu priznale nezavisnost Kosova. Njemačka je svojedobno bila prva koja je 1991. prilikom raspada bivše Jugoslavije priznala nezavisnost Slovenije, potom i Hrvatske. No Evropska unija, NATO-savez i Njemačka sada odbijaju rusko priznavanje nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije, gruzijskih provincija koje već odavno teže da se osamostale.

U Abhaziji nije bilo aparthejda kao na Kosovu

Predsjedavajući vanjsko-političkog odbora Bundestaga Ruprecht Polenz (Rupreht Polenc) smatra da se slučaj Kosova ne može porediti sa Južnom Osetijom i Abhazijom:

„Politika aparthejda i svojedobno upotreba sile od strane Srbije protiv kosovskih Albanaca nemaju nikakvih paralela s konfliktom između Osetije i Gruzije.“

I evropski političari, ali i ruski predsjednik Medvedjev se i pored suprotnih stavova, pri tome pozivaju na međunarodno pravo. Prema mišljenju eksperta za međunarodno pravo sa univerziteta u Kielu, Thomasa Giegericha (Tomas Gigerih) jedna manjina nema automatsko pravo da se izdvoji iz jedne zemlje i da osnuje vlastitu državu:

„Razlog za to je što mnoge države na svijetu imaju jednu ili više etničkih manjina u svojim granicama. Ukoliko bi se svima njima priznalo zajedničko pravo na secesiju, onda bi bio ugrožen cjelokupan svjetski poredak.“

Izuzetak u slučaju progona nacionalnih manjina

No postoje izuzeci. Ukoliko se jedna manjina progoni od strane većinskog stanovništva, ili vlada te zemlje pokušava čak i da je iskorijeni, tada se ta manjina može odcijepiti. Ruski predsjednik Medvedjev se i u slučaju Abhazije poziva na to da je Gruzija u Južnoj Osetiji počinila genocid. No objektivne informacije o tome je teško dobiti, kaže poznavalac međunarodnog prava Thomas Giegerich:

„Ja nemam nikakvih saznanja o tome da bi se to moglo dovoljno potkrijepiti činjenicama. Zbog toga na takve tvrdnje gledam sa skepsom.“

Na Kosovu situacija izgleda drugačije. Još 1995. srpska vojska je u Srebrenici ubila 8.000 Bošnjaka. To je bio zločin koji je UN okvalifikovao kao genocid. 1998. srbijanska vlada je počela kampanju protjerivanja na Kosovu, kada je više od 200.000 kosovskih Albanaca bilo u bijegu.

Ako Rusija prizna Abhaziju, mora i Kosovo

Ruprecht Polenz navodi i primjer Čečenije gdje je ruska vojska na brutalan način ugušila težnje ove zemlje za vlastitim teritorijalnim integritetom. Prema njegom mišljenju, Kosovo nije slučaj na koji se Rusija može pozvati već i zbog toga što i sama Rusija nije priznala nezavisno Kosovo. Polenz ističe, ukoliko Medvedjev ne želi da mu se prebaci da ima dvostruki moral po pitanju vanjske politike, tada bi on morao na konsekventan način da se založi za to da Rusija prizna Kosovo.