Rusija na prekretnici | Komentar | DW | 11.12.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Rusija na prekretnici

U brojnim ruskim gradovima u subotu (10.12.) su održane demonstracije u znak protesta zbog navodnog lažiranja izbornih rezultata. Protesti u Moskvi bili su najmasovniji u posljednjih više od 10 godina.

default

Moskva u subotu 10.12.

Demonstracije na Trgu Bolotnaja u blizini Kremlja bile su nesporno najveće u ruskom glavnom gradu od kako sudbinu zemlje, bilo kao predsjednik ili kao premijer, određuje Vladimir Putin.

Istorijski događaj

Neovisno od toga da li je na demonstracijama učestvovalo 25 000 ljudi, kako to tvrde zvanični izvori, ili daleko više od 50 000, kako se navodi u krugovima organizatora, ovi brojevi predstavljaju novu dimenziju u ruskoj kulturi protestiranja. Naime prethodnih godina je na demonstracije opozicije dolazilo samo nekoliko stotina ili manje hiljada. Zbog toga će demonstracije na Trgu Bolotnaja bez sumnje pronaći svoje mjesto u modernoj istoriji Rusije.

Veliki broj učesnika protesta nije iznenadio samo demonstrante. I državni aparat bi trebao biti iznenađen. Naime gradske vlasti Moskve su dozvolile održavanje demonstracija sa maksimalno 30 000 učesnika i pri tome u centru grada rasporedile 50 000 pripadnika policije i snaga sigurnosti. Veliki broj učesnika je možda također doprinio tome da demonstracije proteknu mirno. Do sada je policija uvijek postupala vrlo oštro kada je bilo riječi o manjim demonstracijama. S obzirom na veliki broj učesnika brutalna akcija policije imala bi strašne posljedice.

Udruženja građana i internet

Iako najveće demonstracije tokom Putinove vladavine ne predstavljaju rusku revoluciju ipak se određeni zaključci mogu izvući: Prvi put nakon više od jednog desetljeća, hiljade ljudi u Moskvi, ali i širom zemlje, bilo je spremno izaći na ulicu i tražeći vlastita prava zastupati svoja politička ubjeđenja. Na protestima nisu bili samo članovi opozicije, već i oni koji će biti dio onoga što će se u budućnosti zvati ruskim civilnim društvom.

Deutsche Welle Russische Redaktion Ingo Mannteufel

Ingo Mannteufel, šef Ruske redakcije DW-a

Drugo, što se pokazalo, je to da je internet djelotvorno sredstvo u sadašnjem ruskom društvu. Pokazalo se da internet, kao relativno slobodno sredstvo komuniciranja i informiranja, prevazilazi granice klasičnih elektronskih medija koji određuju stvarnost po uputama države. I još više: internet je prisilio državnu televiziju da izvještava o protestima ukoliko ne želi izgubiti svoju preostalu vjerodostojnost. Stare teze o internetu kao instrumentu slobode i demokratije dobile su svoju potvrdu.

I treće, ispoljavanje bijesa na internetu i na ulicama otkrilo je bespomoćnost režima. Nekoordinirana, kao i proturječna, informaciona politika Kremlja posljednjih dana ostavlja prostora za sumnju da vlasti nisu bile pripremljene na ovakav razvoj događaja nakon parlamentarnih izbora. Na svu sreću Kremlj je ustuknuo od korištenja nasilja protiv demonstranata na Trgu Bolotnaja što daje nade za budućnost.

Što dalje?

Kakve će posljedice imati protesti održani sedmicu dana nakon parlamentarnih izbora još uvijek je nejasno. Ne postoje naznake o tome da vodstvo u Kremlju ozbiljno razmišlja o novim izborima. Kako to? Protesti su bili tako veliki, ali još uvijek se ne nazire masovni pokret koji bi zastrašio Putinovo vodstvo u njegovoj srži. Do sada se također ne naziru ni podjele u vladajućoj eliti. A opozicija je u sadržajnom smislu veoma podijeljena i pitanje njene dalje strategije je otvoreno. Zbog svega toga može se očekivati da Kremlj i dalje postupa kao i do sada i da Putin i dalje stremi izboru za predsjednika u martu 2012. godine. Ipak, Rusija se nalazi na prekretnici. Subotnji (11.12.) protesti nagovještavaju ono što bi se moglo desiti u narednim mjesecima. Naime od sada pa do 04. marta, te do planiranog preuzimanja predsjedničke funkcije u maju 2012. godine, može se još mnogo toga dogoditi.

Autor: Ingo Mannteufel

Odgovorni urednik: Senad Tanović

Reklama